Raspad obitelji donosi propast ekonomije

Raspad tradicionalne obitelji u 21. stoljeću nosi sa sobom velike posljedice za društvo i državu, za tržište rada i vlade se moraju pripremiti za velike pomake da bi se pokušali izbjeći ekonomski potresi. Neke su to od teza iz izvješća Euromonitora “Pogled u budućnost obitelji” u kojem je u svjetskoj populaciji do 2030. procijenjen i porast broja razvedenih za 78%, a samaca za 35%. Tradicionalna obitelj rapidno se mijenja i moderne definicije obitelji danas uključuju, uz bračne parove i nevjenčane parove s djecom, jednoroditeljske obitelji, parove bez djece, istospolne partnere koji odgajaju djecu. Euromonitor se u izvješću bavi posljedicama raspada tradicionalne obitelji, rastom razvoda, samaca i parova bez djece za društvo, a usputno spominju ono što svi danas znamo, a to je da postoje različite vrste obitelji.

Brak odavno nije stabilan

Upozoravaju da će raspad tradicionalne obitelji imati velike posljedice za državu, za tržište rada, socijalnu skrb, produktivnost. Sve je više samaca, sve više parova bez djece, a broj kućanstava bez djece će se, predviđaju, povećati u cijelom svijetu. A manje djece, napominju, znači daljnje starenje stanovništva, veće troškove za vlade, urušavanje mirovinskih i socijalnih fondova, spor gospodarski rast, manjak radnika i manjak ljudi za brigu o starijima. Velike migracije kao u Britaniji ili visoke stope fertiliteta kao u Saudijskoj Arabiji mogu nadoknaditi negativan utjecaj smanjenja broja djece neko vrijeme, ali ne beskonačno, ističu.

Japan je, navode, primjer demografske tempirane bombe, gdje se smanjenje potrošnje negativno odražava na ekonomiju što obeshrabruje obitelji da imaju djecu, a o starcima se više nema tko brinuti. Japan će do 2025. biti suočen s nedostatkom 370 tisuća njegovatelja za starije, a vlada taj manjak pokušava nadomjestiti robotima. Nadaju se da će četiri od pet primatelja socijalne skrbi prihvatiti pomoć robota. Lako za Japan koji si barem može priuštiti robote, što će biti s hrvatskim starcima u zemlji bez mladih i na kakvu skrb oni mogu računati!? Gotovo sve zemlje prema Euromonitoru bilježit će pad broja djece po kućanstvu do 2030., a pad će biti jači u zemljama u razvoju (-33,8%) nego u razvijenima (-26,5%).

– Razvoju 20. stoljeća i industrijalizaciji bila je pogodna mala nuklearna obitelj, vrlo mobilna za potrebe tržišta rada, no sve je otišlo u krivom smjeru. Ta se priča iz 20. stoljeća prelila do danas jer je poslovnoj klimi pogodovalo imati čovjeka koji ili nema obitelj ili nema više djece pa da može raditi 12-14 sati dnevno. No paradoks je da je takva politika zbog nedostatka vizije dugoročno nanijela štetu društvu pa smo u situaciji da zbog malih obitelji s jednim djetetom, zbog velikog broja samaca i pada broja rođenih nema ni radnika. Takva struktura stanovništva neodrživa je za gospodarski razvoj. Japanci traže izlaz u tehnologiji, ali teško da će tehnologija nadoknaditi čovjeka u svim sferama razvoja i brizi za čovjeka. Hoće li roboti trošiti, jesti, kupovati usluge i je li taj sustav dugoročno održiv? – pita se demograf Marin Strmota.

Strmota ističe da su procjene Euromonitora da će doći do većeg pada broja djece u zemljama u razvoju nego u razvijenima očekivane jer bogatije zemlje lakše mogu povlačiti mlade ljude iz drugih zemalja, što sada i rade. Njemačka je, kaže, uspjela pomladiti dobnu strukturu useljenika za pet godina, prosječan useljenik im je sada star 42 godine, ali ni to nije moguće dugoročno održavati.

Svijet postaje sve stariji, što za posljedicu ima veće zdravstvene troškove i potrebe za većim brojem domova umirovljenika. U 807 milijuna kućanstava danas su “glave obitelji” starije od 60 godina. Brak je, s druge strane, odavno prestao biti stabilna zajednica. Nije više trajna institucija u kojoj se ostaje od vjenčanja do smrti bez obzira na njegovu (ne)kvalitetu. Euromonitor navodi da stopa razvoda globalno raste, najbrže u razdoblju od 2000. do 2030. s procijenjenim porastom razvedenih za 78,5%, a raste i vjerojatnost da će se razvedena osoba koja se ponovno oženi opet razvesti. Prema sociološkim istraživanjima veća je i vjerojatnost da će se djeca razvedenih roditelja prije razvesti. U suvremenom društvu raste i broj jednoroditeljskih obitelji, a u njima su djeca, ističe se u izvješću, suočena s većim rizikom od siromaštva i s većim rizikom za kasnije negativne ishode u životu.

Pomoć hrvatskoj obitelji

Kako je sve više jednoroditeljskih obitelji i potrebe takvih obitelji su drugačije, i tržište treba im se prilagoditi. Neki to već rade, poput hotela i putničkih agencija, koji se postupno prilagođavaju potrebama jednoroditeljskih obitelji. Urušavanje tradicionalne obitelji, sve veći broj samaca i parova bez djece ili s jednim djetetom traži i promjene u stambenoj politici. Male obitelji trebaju i manje domove. U Tokiju, Pekingu, Londonu, navodi Euromonitor, sve je veći broj parova bez djece i samaca koji žele živjeti u tim gradovima zbog karijere i veće udobnosti, no posljedično, unatoč skučenim stanovima, rastu cijene tih nekretnina.

Andreja Brajša-Žganec, znanstvenica s Instituta Pilar koja se bavi obitelji, djecom i roditeljstvom smatra: “Unatoč liberalizaciji tradicionalna obitelj i brak će opstati, samo će u svijetu biti sve više različitih obiteljskih zajednica.” U Hrvatskoj je, drži, važno poboljšati kvalitetu obiteljskog života, pomoći roditeljima na način na koji to rade skandinavske zemlje koje im pružaju financijsku i potporu svih mogućih servisa za djecu, što je posredno put da se više obitelji odluči za više djece.