Svake godine, obveznici javne nabave u EU troše 19 % BDP-a na javnu nabavu roba, usluga i radova. Aktualna gospodarska situacija zahtjeva racionalniji pristup javnoj potrošnji, pa je učinkovitost javne nabave je postala prioritet za sve države članice.
Strategija Europa 2020 temelji se na tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: pametan rast razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji, održiv rast promicanjem učinkovitijeg iskorištavanja resursa, brige za okoliš i konkurentnosti, te uključiv rast s visokom stopom zaposlenosti. Politika javne nabave ima značajnu ulogu u ostvarenju ciljeva Strategije kroz smanjenje administrativnog opterećenja, poticanje inovacija i šire uporabe zelene i socijalno odgovorne javne nabave. Strategija također naglašava da politika javne nabave mora osigurati najučinkovitije korištenje javnih sredstava te da se tržišta javne nabave diljem Unije moraju biti otvorena svim poduzetnicima.
Osim toga, reforma zakonodavstva u području javne nabave jedna je od dvanaest prioritetnih mjera navedenih u Aktu o jedinstvenom tržištu iz travnja 2011.
Stoga je, krajem prosinca 2011. godine, Europska komisija usvojila prijedlog novih direktiva iz područja javne nabave kojima bi se zamijenile Direktive 2004/17/EZ (za sektorske naručitelje) i 2004/18/EZ (za klasični sektor).
Glavni cilj je pojednostaviti pravila i postupke javne nabave i učiniti ih fleksibilnijim. Stoga Komisija predlaže nove postupke javne nabave kojima bi se u određenim situacijama omogućilo korištenje pregovora u cilju nabave robe i usluga koje su bolje prilagođene potrebama naručitelja. Također uvodi se nova vrsta postupka, partnerstvo za inovacije, za javnu nabavu inovativnih rješenja koja ne postoje gotova na tržištu, a predlaže se i pojednostavljenje postupaka za naručitelje koji nisu središnja tijela državne uprave, primjerice za jedinice područne i lokalne samouprave.
Razlika između tzv. prioritetnih i neprioritetnih usluga (u hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi navedenih u Dodatku II. A i B) ukinut će se. S druge strane, uvode se nova pravila za nabavu određenih socijalnih usluga.
Prijedlogom se, temeljem pozitivnih iskustava pojedinih država članica, nastoji potaknuti prijelaz na elektroničku javnu nabavu kako bi se zainteresiranim gospodarskim subjektima omogućilo sudjelovanje u postupcima na cijelom unutarnjem tržištu EU. S tim u vezi, propisuje se obvezno slanje objava i dokumentacije za nadmetanje u elektroničkom obliku, a za potpunu elektroničku komunikaciju, uključujući i elektroničku dostavu ponuda, predlaže se prijelazni rok od dvije godine, nakon kojeg bi ova vrsta komunikacije bila obvezna.
Prema podacima Europske komisije, trenutno provedba postupka javne nabave od poziva na nadmetanje do odabira najpovoljnijeg ponuditelja, prosječno za sve vrste postupaka, traje 108 dana! Zbog toga je predloženo skraćenje rokova određenih važećim direktivama, te se pokušava smanjiti ukupno administrativno opterećenje, uključujući i broj dokumenata koji se zahtijevaju od gospodarskih subjekata. Ovo bi trebalo olakšati pristup malim i srednjim poduzećima, kao i odredba kojom je propisano će naručitelji koji ne podijele velike predmete nabava na više grupa morati za to dati posebna obrazloženja.
Vezano za ostvarenje ciljeva Strategije Europa 2020, predložena reforma ima za cilj omogućiti kvalitativni napredak u korištenju javne nabave uključenjem socijalnih i ekoloških kriterija. U slučajevima gdje postoji zajednička metodologija izračuna troškova životnog ciklusa, naručitelji će je morati primijeniti prilikom ocjene ponuda.
Ovo su samo neke od predloženih izmjena koje je Komisija uputila Europskom parlamentu i Vijeću ministara s prilikom pokretanja procedure za njihovo donošenje, koje se očekuje do kraja 2012. godine.
birokratska budalaština...