RH nije zadovoljna haaškim tužiteljem

Diplomatska ofenziva premijera Sanadera isplatila se. Redoviti, polugodišnji izvještaj glavnog haaškog tužitelja bio je, za razliku od najava, mlak, a više je osuđujući za Hrvatsku bio istup britanskog veleposlanika pri Vijeću sigurnosti UN-a koji je ustvrdio da je njegova vlada “razočarana što RH ne može dostaviti ključne dokumente”.

Sanader je ovaj put odigrao na preostalu i jaku kartu – da Brammertza stavi tamo gdje mu je i mjesto, odnosno da VS-u UN-a objasni kako je, valjda, u ocjenjivanju kvalitete suradnje RH i Haaga najvažnija ocjena Raspravnog vijeća, dakle sudaca Tribunala, a ne tek jedne od stranaka u postupku – tužiteljstva. Veliki pomak od vremena kada je prethodna tužiteljica Carla del Ponte “žarila i palila” u New Yorku.

Nezadovoljni tužiteljem
“Da bismo imali ocjenu za koju očekujemo i mislimo da treba biti objektivna, mi smo od raspravnog vijeća zatražili ocjenu suradnje Hrvatske s ICTY-jem”, rekao je Sanader. On je na sjednici VS-a poručio da će Hrvatska pričekati i ocjenu sudskog vijeća Haaga o suradnji, ali će do tog očitovanja nastaviti kao i dosad potpuno surađivati s uredom tužitelja.

Neki diplomati na East Riveru tvrde da je takva Sanaderova odluka izravni izraz nezadovoljstva Brammertzovim ponašanjem zbog potrage za topničkim dnevnicima koje Hrvatska ne može dostaviti jer ih nema. RH je na diplomatski način, ali jasno pokazala da ne može više tolerirati jednostrani pristup glavnog haaškog tužitelja. Promatrači s East Rivera uvjereni su da je RH trebala i prije primijeniti ovakav, aktivan pristup, makar prije šest mjeseci, kada je Brammertz bio “opalio” po RH.

 Hrvatska je na ovaj način zapravo vratila “igru” tamo kamo i pripada – na odluku sudaca u predmetu “Gotovina i ostali”, sudskom vijeću kojim predsjeda Alphons Orie. Prije 10 mjeseci Orie je RH naložio istragu o navodno nestalim topničkim dnevnicima, no nije prihvatio zahtjev Brammertza da Hrvatskoj propiše obvezujući nalog (sub poenu). Otad Orie nije donosio novu odluku, što bi moglo značiti da zasad poštuje napore RH glede dokumenata.

Jača pozicija
Ima i onih koji naglašavaju da je danas međunarodna pozicija Hrvatske unatoč slovenskoj blokadi i problemima u pregovorima s EU stabilnija jer je naša zemlja članica NATO-a i Vijeća sigurnosti, pa imamo osim moralnog prava i političke snage da u odnosima s Haagom okrenemo stranicu i ne budemo u defenzivi, nego da potaknemo akcije i razmišljanja koja će voditi kvalitetnim rješenjima i što bržem završetku sudskih procesa i ispunjenju izlazne strategije Suda.