Riječki znanstvenici otkrili kako su naftu pojele bakterije

Ekološka katastrofa u Meksičkom zdravlju, koju je izazvala havarija BP-ove naftne platforme Deepwater Horizon u travnju 2010. godine, zgrozila je javnost. Mnogi su predviđali da će šteta, nakon izlijevanja više od četiri milijuna barela nafte u more, biti nepopravljiva, no zahvaljujući domaćim snagama sa Zavoda za mehaniku fluida i računarsko inženjerstvo Tehničkog fakulteta u Rijeci, prof. dr. Senki Maćešić, prof. dr. Nelidi Črnjarić Žic, znanstvenom novaku Stefanu Iviću te prof. dr. Igoru Meziću, inače rođenom Riječaninu, i prof. dr. Davidu L. Valentineu s Kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara, dokazano je da su bakterije i morska strujanja u Meksičkom zaljevu zaslužni za nestanak velikih količina nafte i plina u samo nekoliko mjeseci.

Savršeno posloženo

Osnovnu ideju o postojanju bakterija u moru koje se hrane ispuštenom naftom i plinom postavio je dr. Valentine, a riječki su znanstvenici to i potvrdili složenim računalnim modelima koje su izradili u rekordnom roku od samo četiri mjeseca. Kroz ovu savršeno posloženu, znanstveno utemeljenu priču dali su odgovor kojim je razriješen misterij Meksičkog zaljeva. Njihov je zajednički rad, u kojem analiziraju širenje ugljikovodika na temelju aktivnosti bakterija u Meksičkom zaljevu i modela podvodnih strujanja, objavljen u američkom znanstvenom časopisu Proceedings of Nacional Academy of Sciences.

– Prof. dr. Mezić jednom godišnje iz Kalifornije dolazi u Rijeku. Stigao je s idejom o suradnji jer su dotadašnja mjerenja prebrzog nestajanja toksičnih kemikalija bila teško objašnjiva s obzirom na veliku količinu nafte i ugljikovodika isteklih u more. Dr. Mezić autor je članka u kojem se bavio problemom nafte na morskoj površini. Uspio je razviti alate kojima se može predvidjeti kretanje nafte na morskoj površini. Mi u Rijeci izradili smo računalni program na temelju ulaznih podataka o brzini strujanja. Za 26 ugljikovodika postoji 26 primarnih i 26 sekundarnih bakterija koje to jedu i troše kisik. Pokazalo se da je u osam mjeseci sav ugljkovodik nestao – objasnila je prof, dr. Maćešić.

– Poanta je u morskim strujama – dodaje mladi znanstvenik Stefan Ivić. Tajna je u položaju Meksičkog zaljeva koji je zatvoren s tri strane, zbog čega nema izraženih snažnih struja, što pogoduje bržem razmnožavanju bakterija. Takvo se što ne bi moglo dogoditi u slučaju havarije na otvorenom moru.

Kako je u Jadranu?

Naime, zajedničkim su radom američki i hrvatski znanstvenici utvrdili da otopljeni ugljikovodici iz nafte i plina formiraju svojevrsne oblake, koji se pojavljuju i nestaju na različitim mjestima i u različito vrijeme, a uzrok su upravo specifične morske struje Meksičkog zaljeva.

– Zahvaljujući tome, strujanja su vraćala bakterije na izvore ugljikovodika iznad izljeva, što je ubrzalo proces – kazala je prof. dr. Maćešić. Budući da je i Jadransko more “zatvoreno”, nameće se pitanje postoji li i ovdje, u slučaju ekološkog incidenta, mogućnost prirodnog “čišćenja”. Riječki znanstvenici i sami se bave pitanjem koliko se može učiniti za Jadran.

– Mikrobiolozi bi trebali dokazati prisutnost bakterija. Svakako bi bilo dobro, prije početka rada bušotine, napraviti ovakve simulacije i mjere zaštite. Logično bi bilo da, gdje god ima nafte, ima i bakterija. U Meksičkom zaljevu, naime, postoje mali, prirodni gejziri nafte kraj kojih su bakterije – rekla je S. Maćešić. Na osnovi fizikalnih parametara Meksičkog zaljeva i kemijskih pokazatelja o utrošku kisika i ugljikovodika kod rasta i transporta bakterija izazvanih strujanjem, razvijen je model strujanja. Riječani su razvili metode za rješenje tog kompleksnog modela. Posao, priznaju, nije bio nimalo lagan, trebalo je djelovati u iznimno kratkom roku, bez stanke, od veljače do lipnja, kada je sve trebalo biti gotovo, kaže nam mladi znanstveni novak Ivić. Razvijeni računalni program povezuje mehaniku fluida i kemijske procese. Grafički prikaz, koji je Kalifornijsko sveučilište u Santa Barbari objavilo i na YouTubeu, jasno pokazuje koncentracije bakterija koje se mogu usporediti sa strujanjima.