Sa 500 kuna štednje do 4000 mirovine

Imam plaću 6200 kuna i mirovina me itekako brine. Zasad uplaćujem 70 eura životnog osiguranja mjesečno i obećavaju mi da će ulog do mirovine narasti na nekoliko desetaka tisuća eura. Uplaćivao bih i više ali nemam odakle  kaže tridetegotišnji Orest Batarelo. On je, naime, među čak 76 posto hrvatskih građana koji ne vjeruju da će uspjeti preživjeti od mirovine. Stručnjaci koji se bave projekcijama štednje i ulaganja koja bi trebala omogućiti dostojanstvenu "zlatnu dob" upozoravaju da je jedini način za veću mirovinu izdvajanje u mladosti.

Početi što prije
 Izračuni temeljeni na opreznim kalkulacijama prinosa od ulaganja u dobrovoljni mirovinski fond pokazuju da izdvajanje 500 kuna od 25. godine donosi u 60. godini života mjesečnu mirovinu od 4298 kuna. Kad se isti iznos počne izdvajati u 35. godini, mirovina se spušta na 2050 kuna. Savjet je svima da počnu štedjeti što prije, pa makar i male iznose  upozorava Vladimir Miletić, financijski stručnjak i autor Vodiča za razumijevanje mirovinskih fondova. Miletić savjetuje što učiniti danas da bi se u mirovini osigurali sigurni prihodi od oko 4000 kuna.

Prvi je korak početi štedjeti 417 kuna mjesečno u stambenoj štedionici od 25. godine kako bi se sa 30 godina imala ušteđevina nešto manja od 30.000 kuna.  Oročavanjem tog iznosa, ako uspijete dobiti pet posto kamata, za deset godina imali biste oko 48.900 kuna, a za 20 godina oko 79.600 kuna  računa Miletić. Napominje da bi istodobno u 30. godini trebalo nastaviti ulagati oko 400 kuna mjesečno ili 5000 kuna godišnje u životno osiguranje ili dobrovoljni mirovinski fond.

Mješovito životno osiguranje za slučaj doživljenja donijelo bi nakon 20 godina približno 150.000 kuna, a mirovinski fond, uz pretpostavljene prinose od oko četiri posto godišnje, oko 188.000 kuna.  Sa 50 godina u tom biste slučaju raspolagali bankovnim depozitom od 80.000 kuna i životnim osiguranjem od 150.000 kuna ili ušteđevinom u dobrovoljnom mirovinskom fondu od 180.000 kuna. Do 60. godine bankovni bi se depozit uvećao na 130.000 kuna, a do 65. godine na 166.000 kuna, dok bi životno osiguranje za deset godina naraslo na oko 200.000 kuna, odnosno 265.000 kuna u mirovinskom fondu.

Ušteđeni bankovni depozit od 130.000 kuna donio bi, uz pet posto kamata, 540 kuna mjesečno, doživotna renta osiguravatelja za 200.000 kuna bila bi oko 1200 kuna mjesečno, odnosno 1450 kuna za 265.000 kuna. Mimo mirovine iz prvog i drugog stupa, skupilo bi se još gotovo 2000 kuna mjesečno, dok se procijenjena mirovina drugog stupa kreće oko 2200 kuna, što zajedno iznosi oko 4200 kuna. Najbolje je od svega  nedirnuta ušteđevina.

Ušteđevina ostaje
 Učinci ulaganja procijenjeni su vrlo oprezno, kod osiguranja su malo veći od zajamčene osigurane svote i manji od očekivane dobiti. Slično je i s ulaganjem u mirovinski fond, pa bi iznosi u stvarnosti trebali biti i veći  zaključuje Miletić.