U desetak godina Osnovna škola Ante Starčevića u Lepoglavi, koju pohađa više od 400 učenika, o pitanju vršnjačkog nasilja prošla je put od škole slučaja pa do uzorne škole uključene u Mrežu škola bez nasilja. U toj je školi 1999. godine učenik po hodnicima pucao iz automatske puške. Nasilje među učenicima bilo je gotovo svakodnevno. Ankete iz 2004. među učenicima, roditeljima i učiteljima pokazale su da je čak 30 posto djece bilo žrtvom vršnjačkoga nasilja, da kući dolaze uplakani i očajni, da ne znaju što učiniti kako bi se zaštitili i da nasilje i zlostavljanje nikome ne prijavljuju.
Bespomoćni učitelji
Očajni su bili i učitelji, koji s problemom vršnjačkog nasilja nisu znali izaći nakraj.
Potvrđuje to i podatak da je tada čak 20 posto učitelja od djece svakodnevno primalo prijave o zlostavljanju! Ne iznenađuje stoga da je 44 posto učitelja u anketi reklo da se osjeća bespomoćno, a 36 posto i posve nekompetentno!
Danas u lepoglavskoj školi bespomoćnim se doživljava samo jedan učitelj, a više od pola nastavnika izjavljuje da tijekom ove školske godine nijednom nije čulo da se djeca žale na zlostavljanje. Više od 93 posto učenika odgovorilo je da u ovoj školskoj godini nitko nije bio žrtva nasilja te da eventualne svađe i sukobe najprije pokušaju riješiti među sobom – izjavila je mr. Valerija Večei-Funda, koordinatorica programa "Za sigurno i poticajno okruženje u školama". Stoga i ne iznenađuje da su predstavnici lepoglavske škole na IV. susretu Mreže škola bez nasilja u Zagrebu primili plaketu UNICEF-a i time obnovili status škole bez nasilja.
U Mrežu škola bez nasilja uključeno je 280 škola, a broj učenika u njima izloženih nasilju prepolovljen je. Broj počinitelja, prema podacima Ministarstva obrazovanja, u tim je školama tri puta manji nego prije provođenja programa. Zadnjih desetak godina po školama se provodi niz programa kojima je cilj smanjiti vršnjačko nasilje.
Zlostavljanje internetom
Mnoge su na lokalnoj ili nacionalnoj razini provodile nevladine organizacije, a jedan od njih provođen je pod pokroviteljstvom UNICEF-a. Riječ je o projektu "Mreža škola s nultom stopom tolerancije", koji se kasnije transformirao u "Stop nasilju u školama" i koji je, prema tadašnjim istraživanjima, podržavalo 85 posto građana. Lani se provodila i prevencija elektroničkog nasilja – Prekinimo lanac. UNICEF-ove programe, prema informacijama Ministarstva obrazovanja, prošlo je više od 12.000 učitelja te oko 140.000 učenika, a zanimanje su izazvali u Sloveniji, Bugarskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Osim programa koji se provode na nacionalnoj razini, gotovo svaka škola ima svoj ili lokalni projekt prevencije nasilja. – Provodimo program CAP iz SAD-a, a riječ je o prevenciji napada na dijete. Namijenjen je učenicima drugih razreda, a osim nastavnika i djece, u njega kroz radionice uključujemo i roditelje – kazala nam je pedagoginja zagrebačke Osnovne škole "Žuti brijeg" Marija Mihaljević.
Obaveza škole je imati program prevencije nasilja i on je sastavni dio školskog kurikuluma - kaže Ljiljana Klinger ravnateljica zagrebačke Osnovne škole Matije Gupca. Iako ozbiljnih problema s nasiljem nikada nisu imali svakodnevno rade na prevenciji. Prema podacima ministarstva u osnovnim i srednjim školama broj nasilnih slučajeva od školske 2006./07. godine stalno se smanjuje pa je tako s 1699 u toj godini pao na 1526 slučaja u školskoj godini 2008./09. Najviše nasilja dogodi se u učionicama, zatim u ostalim prostorijama unutar škole, dvorištu pa tek onda na ulici.
Zanimljivo je također da je u odnosu na broj učenika u osnovnim i srednjim školama broj nasilničkih slučajeva gotovo jednak iz čega se, prema mišljenju stručnjaka, može zaključiti da odrastanje ne znači i svladavanje vještine nenasilnog rješavanja sukoba ako se s djecom ne radi.
http://skolebeznasilja.unicef.hr/