Sanadera zbog Europe udaraju i lijevi i desni

Ako je itko još imao iluzija da problemi koje donose pregovori s EU mogu ostati izvan sfere političkog nadmetanja, da se stranke zbog njih neće međusobno ujedati, nego će skupiti glave i složno tražiti najbolje rješenje, mogu to zaboraviti nakon žučljivih svađa o aktiviranju zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa za članice EU. U osvit izborne godine gotovo svi stranački timovi obukli su nacionalne dresove, ali ne da bi zaigrali kao državna vrsta, nego da bi se sukobili oko toga tko je veći zaštitnik nacionalnih interesa u pregovorima s EU.

Samo mjesec dana prije svog drugog rođendana, Savez za Europu doima se ozbiljno nagrizen.
Premda temeljno opredjeljenje stranaka da je ulazak u EU nacionalni interes nije dovedeno u pitanje, prešutno suglasje o tome da se tzv. europske teme neće koristiti u izbornoj kampanji rasplinulo se kao mjehur od sapunice.

 Iako su proteklih mjeseci stranke ratovale i zbog prodaje nekretnina strancima, i zbog loših startnih pozicija za pregovore o poljoprivredi, i zbog teške europske perspektive domaćih ribara, žestina polemike o aktiviranju ZERP-a definitivno je pokazala da će izbornom kampanjom dominirati tzv. europske teme. A u tom će kontekstu, naravno, "lajtmotiv" biti poruka da je Ivo Sanader najveća opasnost za hrvatske interese jer bezuvjetno prihvaća sve što Europa od njega traži.

Svi su ga stisnuli
Kao uvertira u izbornu 2007., na HDZ-ovu vladu i Ivu Sanadera kao da se obrušilo more. Politički su ga zbog ZERP-a stisnule stranke i slijeva i zdesna. Stisnuli su ga istodobno i domaći ribari i europski dužnosnici. SDP, HSS i HSP upirali su prstom u njega kao jedinu prepreku trenutačnom ili barem skorom aktiviranju ZERP-a. Jedinu je potporu u tim raspravama dobio s neočekivane strane, od HNS-a i IDS-a, čiji su šefovi Vesna Pusić i Ivan Jakovčić složni da je ulazak Hrvatske u EU politički izazov ove generacije koji ničim ne smije biti doveden u pitanje.

 Dok se činilo da SDP u jednom trenutku koketira s euroskepticizmom, HNS nije dvojio hoće li podržati premijerov prijedlog. Iako su mu protivnici, prijedlog su podržali jer se uklopio u njihovu želju da pregovori budu brzi i sa što manje konflikata. Šef HSS-a Josip Friščić, pak, u izbornu godinu ulazi kao predvodnik euroskeptika, što i nije čudno s obzirom na to da najmanje podupiratelja hrvatskog ulaska u EU ima među biračima HSS-a.

 Nismo euroskeptici, samo ne želimo da Hrvatska bude u nepovoljnom položaju u EU. Pregovori s EU su unutarnjopolitička tema, jednako koliko i vanjskopolitička. I zato nitko ne može tražiti da zbog nekog mira ne upozoravamo na ono što držimo lošim. Uostalom, u sljedećoj nas godini čekaju prava iskušenja: pregovori o nekretninama, poljoprivrednom zemljištu, šumama, ribarstvu... Zar smijemo šutjeti o tome?  pita Friščić.
Politolog Goran Čular, s Fakulteta političkih znanosti, procjenjuje da je tzv. Savez za Europu uzdrman, ali ne zato što su političke stranke promijenile stavove o EU.

 Sve su stranke i dalje načelno za ulazak u EU, ali istraživanja upućuju na to da su danas trendovi drukčiji nego prije godinu dana. Tad je Savez za Europu postojao i na razini stranačkih elita i na razini njihovih birača, s iznimkom HSS-a čiji su birači oduvijek zazirali od EU. Međutim, sadašnji trendovi pokazuju da jedino birači HDZ-a i SDP-a daju natprosječnu potporu ulasku u EU, dok kod svih ostalih jača euroskepticizam. HSP-ovi se birači po tome približavaju HSS-ovim. Najveći je porast euroskeptika zabilježen u HNS-u, što potpuno odudara od izrazito proeuropske politike stranačkog vodstva  kaže Čular.

Beskompromisni cilj
Iako su vodstva stranaka sklona prilagoditi retoriku trenutačnom raspoloženju svojih birača, Čular teško može zamisliti da Vesna Pusić i Radimir Čačić okrenu ploču i počnu govoriti sa zadrškom o članstvu u EU. HNS-ova proeuropska politika zna djelovati pomalo agresivno, jer je to za vodeći stranački dvojac beskompromisni cilj. No, skeptika ima i među njihovim zastupnicima jer nisu svi sigurni da je najpametnije pristajati baš na sve zahtjeve iz Bruxellesa.

Uglavnom, tzv. europske teme bit će popularne u izbornoj utakmici jer omogućuju pojačavanje nacionalno nabrijane retorike. One daju puno materijala za jednostavne poruke biračima o tome tko prodaje Hrvatsku, tko skida gaće, tko ne voli svoje... Goran Čular smatra da porast euroskepticizma među biračima otvara prostor različitim izvanparlamentarnim skupinama, strankama i pojedincima.

Dakle, osim što će u izbornoj godini po vladajućoj stranci i premijeru zbog EU udarati Ivica Račan, Josip Friščić i Anto Đapić, optužbe da Sanader ne zna pred Europom zaštititi hrvatske nacionalne interese sustizat će ga i sa strane na kojoj stoje Ljubo Ćesić Rojs, Ivić Pašalić, Marinko Krešić, Luka Podrug, Anto Kovačević... Ono što je Sanaderu bio premijerski adut postaje predizborni as u rukavu svima koji ga žele iseliti iz Banskih dvora.