Složi li se Sabor, Kosor idući tjedan potpisuje arbitražni sporazum

Mislim da će se sve ovo (oko prijedloga arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, op. a.) rasplesti na dobro svih nas - rekla je premijerka Jadranka Kosor dolazeći danas na sastanak šefova država ili vlada koji pripadaju Europskoj pučkoj stranci. Oni su na summitu usuglašavali stavove pred sinoćnji početak jesenskog sastanka na vrhu EU 27.

Za raspravu o arbitražnom sporazumu sa stranačkim čelnicima, koju je održala sinoć u Zagrebu, Kosor je rekla da je bila “dobar razgovor”. Dodala je kako “razumije da predsjedniku SDP-a treba još vremena za vijećanja”  te da će se, nakon što ih obavi, njih dvoje ponovno sastati “i konačno dogovoriti”.

- Potom bih išla u Sabor i, bude li većina zastupnika smatrala da je sporazum dobar, sljedeći ću ga tjedan potpisati u nazočnosti švedskog predsjedništva EU - napomenula je Kosor. Ne opterećuje se posebno pitanjem što bi za hrvatske pristupne pregovore značilo odbijanje arbitražnog sporazuma jer smatra da “svaka parlamentarna stranka mora ponijeti svoj dio tereta i odgovornosti”. Dogovor o Ljubljanskoj banci sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom, kaže, nije postigla, ali kao dobro ističe to što su pitanje otvorili.

- Pahor i ja smo, iako pripadamo različitim političkim obiteljima, uspostavili osobni odnos međusobnog uvažavanja i poštovanja, pa smo sposobni bez kompleksa otvarati sva pitanja - rekla je Kosor.

Za riječ “junction” (spoj) iz engleskog izvornika prijedloga arbitražnog sporazuma koja se odnosi na odnos slovenskih teritorijalnih voda s otvorenim morem, Kosor kaže da je “jedno od počela, ali nije dobro izdvajati ni jedan dio sporazuma, a pogotovo ne neku samostalnu riječ ili rečenicu, nego sporazum treba gledati u kontekstu jer se, primjerice, neki članci međusobno nadopunjuju, pa tek kada imate pred sobom cjelinu, možete dobiti pravu sliku”.

- Vjerujem da ću za arbitražni sporazum dobiti potporu u Saboru, a bez te moralne potpore, neću ga potpisati. Ovo je važan sporazum za Hrvatsku, pa želim da u tome sudjeluju sve relevantne političke snage - dodala je Kosor.

Arbitraža ne ide protiv UNCLOS-a, zadnja instanca ICJ
Diplomatski izvori u Bruxellesu naglašavaju da sama činjenica da nije prihvaćen slovenski zahtjev da arbitraža odredi “teritorijalni dodir” slovenskih i međunarodnih voda pa niti samo “dodir”, kako je predviđao nacrt “Rehn I.”, govori da nema mnogo izgleda da se pritom prekrše odredbe UN-ove Konvencije o pravu mora (UNCLOS), koje ne dopuštaju da se teritorijalno more protegne dalje od 12 milja od obale. Američki State Department, koji je uz pomoć švedskog predsjedništva EU sastavio nacrt arbitražnog sporazuma, takvo što navodno ne bi nikad dopustio jer bi se stvorio opasan presedan i unijela bi se nesigurnost u međunarodno pravo.

Diplomati također ističu da su, za razliku od “Rehna II.”, sada propisani strogi kriteriji za arbitražne suce - pa to više ne mogu biti nepoznati “pravni savjetnici”, kakve je Olli Rehn predložio u svojoj posljednjoj ponudi - te da konačna instanca za njihovo imenovanje više nije Europska komisija, nego - usprkos ranijemu slovenskom žestokom protivljenju - predsjednik Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Den Haagu.