Često se može čuti kako na Jadranu tijekom sezone nedostaje veliki broj sezonskih radnika. S druge strane, na burzi se nalazi više od 200 tisuća ljudi pa se svi pitaju kako je to moguće.
Neki koji su nezaposleni i ne pokušavaju tražiti posao sezonskih radnika, a sve zbog straha da će tamo raditi za malu plaću te da će ih samo iskoristiti. Te strahove za Glas Slavonije potvrdio je 33-godišnji Osječanin B. L. kojem više ne pada na pamet tražiti posao na taj način.
On je u travnju pronašao oglas za kuhara u Poreču te je odlučio otići i zaraditi koju kunu preko ljeta.
– Prijavio sam se i nije prošlo ni deset minuta i već su stupili sa mnom u kontakti i obavijestili me da će šef i šefica za nekoliko dana posjetiti Osijek i da bih se trebao naći s njima. Dogovor je brzo “pao”. Idem raditi u Poreč u dječje odmaralište. Plaća kuhara je 5000 kuna. Radno vrijeme je 8 sati (plus tu i tamo koji prekovremeni sat koji ide u preraspodjelu sati), i jedan slobodan dan u tjednu. “Ipak smo mi ozbiljna firma", rekli su mi – priča B.L.
Osobni kuhar i konobar
Kada je došao u Poreč, uslijedili su fizički poslovi, što je normalno uoči svakog otvaranja sezonskog objekta i radno vrijeme bilo je relativno normalno. Šok je uslijedio nakon otvaranja objekta.
– Radio sam po cijeli dan, od 6 sati ujutro do 23 sata i dulje te sam imao pet-šest sati za odmor. To ne samo da nije dopušteno zakonom (odmor mora biti 12 sati u komadu) nego je i opasno, pogotovo za rad u kuhinji sa strojevima i noževima. Kada smo dogovarali posao, “zaboravili” su mi napomenuti da ću biti njihov (šefov i šefičin) osobni kuhar i konobar svaki dan... – ispričao je šokirani Osječanin koji se nakon 15 dana slomio i fizički i psihički.
Šokiralo ga je i kada su ga šefovi pitali: "A otkazni rok?"
– Kakav otkazni rok? Ne samo da nije onako kako je dogovoreno nego još nisam ni prijavljen na vrijeme. Kasnili su nekih tjedan dana s prijavom. Na moj upit što je s tim, odgovor je bio da je to bilo međusobno upoznavanje – izjavio je razočarani kuhar.
Kaže kako su pokvarljivu robu, kao što su jogurti, jaja i hrenovke držali u podrumu, a sve je prijavio sanitarnoj inspekciji, inspekciji rada, Zavodu za zapošljavanje i Poreznoj inspekciji jer su sladoled i slične proizvode morali prodavati bez fiskalizacije.
I to je udar na zajamčena prava radnika...