Europski parlament u srijedu je velikom većinom usvojio izvješće o Srbiji u kojem stoji da ona nazaduje na putu prema članstvu u EU-u, da je potrebno uvođenje sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu te jačanje vladavine prava, slobode medija i borbe protiv organiziranog kriminala.
Zastupnici su s 508 glasova 'za' i 76 glasova 'protiv' usvojili izvješće slovačkog zastupnika Vladimira Bilčika koji ga je dan ranije sažeo riječima "za značajni napredak potrebne su značajne reforme". On je tada naglasio da Beograd mora raditi na jačanju vladavine prava i sudstva, boriti se protiv organiziranog kriminala, da treba jačati neovisne medije, da dijalog s Prištinom mora dovesti do rezultata te se Srbija mora uskladiti s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom.
U izvješću se ocjenjuje da je Srbija nazadovala u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a te ju pozvali da se preispita opseg financijske pomoći koju EU pruža Srbiji ako se nastavi potpora antidemokratskim režimima. Kao prioritet izvješće navodi i normalizaciju odnosa Srbije i Kosova te upozorava da retoriku protiv EU-a šire mediji pod kontrolom vlade. Naglašuje se i važnost usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, posebno u pogledu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine.
Izvješće daje „poprilično dobru inventuru stanja političkog, pravnog, općeg društvenog stanja u Srbiji”, rekao je hrvatski zastupnik Karlo Ressler Hini, izrazivši zadovoljstvo što se u njemu navode i pitanja bitna Hrvatskoj poput suočavanja s nasljeđem agresije na susjedne države, pitanja nestalih i zaštite manjinskih prava. Ressler je kazao da Srbija ne nazaduje samo u pravno-administrativnom pogledu, nego se „udaljava od Europe i u jednom civilizacijskom smislu”.
Hrvatski zastupnik istaknuo je da neusuglašavanje Srbije s temeljnim postavkama EU-a poput uvođenja sankcija Rusiji nije „cilj sam po sebi” nego pitanje „ljudskog, normalnog, političkog i nacionalnog opredjeljenja prema agresiji u Ukrajini”, prema nasilju, agresivnoj politici promjene granice i „jezivoj propagandi” Rusije.
- Ono što u suštini najviše zabrinjava je da Beograd ponekad čak i na različite načine kopira takav koncept maligne državne politike Moskve u odnosu prema svom okruženju - zaključio je Ressler, navodeći primjere svojatanja tuđe kulture, negiranja tuđih identiteta i svojatanja teritorija. Europski parlament je u srijedu izglasao i rezoluciju o Kosovu u kojem daje preporuke što Priština treba poduzeti za napredak prema članstvu u Europskoj uniji.
Parlament tim dokumentom poziva i preostale zemlje EU-a koje nisu priznale Kosovo da to učine što prije - Španjolsku, Slovačku, Cipar, Rumunjsku i Grčku. Rezolucija pozdravlja liberalizaciju viznog režima za kosovske državljane, političku stabilnost u toj zemlji od 2021. te njezino usklađivanje s europskom vanjskom politikom.
VIDEO Masovni prosvjed u Beogradu: 'Djecu su ubili prijatelji, odakle njima oružje?'
mogla bi eu da razmisli da svoju politiku prema rusiji usaglasi sa vecim delom medjunarodne zajednice. eto za primer uzme stav srbije i primeni ga i onda resen problem sa usaglasavanjem.