Francuski i njemački vojnici proveli su deset dugih mjeseci ratujući u Verdunu, zaglavljeni u rovovima u bitki koja se pretvorila u brutalno krvoproliće i urezala se u kolektivno sjećanje obaju naroda.
Pakao je počeo 21. veljače 1916. rano ujutro. Njemačke snage su iz 1200 topova nemilosrdno pucale po francuskim položajima i samo do tog popodneva na njih ispalili milijun granata.
"Ništa slično nije viđeno prije, bila je to vatrena oluja", kaže Edith Desrousseaux de Medrano, kustosica memorijalnog centra u Verdunu.
Krovproliće je trajalo 300 dana i odnijelo 300.000 života na obje strane.
U nedjelju, na stotu godišnjicu početka najslavnije bitke Prvog svjetskog rata, bit će otvoren redizajnirani memorijalni centar u koji su više uključena iskustva njemačkih vojnika. Verdun će time imati još veću simboličnu ulogu u francusko-njemačkom pomirenju. Godine 1984. francuski predsjednik Francois Mitterand i njemački kancelar Helmut Kohl primili su se za ruke iznad grobova.
Ravnatelj memorijalnog centra Thierry Hubscher smatra Verdun bitkom s najviše simbolike Prvog svjetskog rata, iako se to 'na prvu' čini pretjeranom ocjenom. To nije bila najsmrtonosnija bitka u ratu, niti je imala ikakvog značenja na njegov ishod.
Nakon što su Nijemci osvojili strateški važnu utvrdu u Douaumontu 1916. polako su krenuli prema Verdunu. Francuzi su, međutim, nekako uspjeli izdržati prvi nalet i od tada su dvije strane bile u pat poziciji. Nakon deset mjesci ratovanja i 300 tisuća mrtvih, linija bojišta bila gotovo ista kao i na početku.
"Verdun nije promijenio ništa", kaže njemački povjesničar Hefried Muenkler. "Ali je bio paradigma Prvog svjetskog rata - rovovskog rata i rata iscrpljivanja".
Simbol ratnog besmisla
U Verdunu su se u potpunosti pokazale sve strahote industrijaliziranog rata - s topovskim salvama, napadima bojnim otrovima i bacačima plamena na malenom prostoru. Vojnici ukopani u blatu, a oko njih granatama razrovani i opustošeni krajobraz nalik površini Mjeseca.
"Bitka za Verdun je u njemačkom sjećanju postala simbol besmilenosti i divljaštva Prvog svjetskog rata", rekao je njemački veleposlanik u Parizu Nikolaus Meyer-Landrut.
Francuzima je Verdun također referentna točka tog rata jer je u tamošnjim rovovima služilo mnoštvo francuskih vojnika, ponajviše zbog strategije čestih rotacija pješaštva koju je provodio general Philippe Petain kako bi izbjegao iscrpljivanje vojske.
Obnova memorijalnog centra koštala je 12,5 milijuna eura i posjetitelji sada mogu stajati na staklenim površinama iznad replika blatnih rovova. Predmeti koji su se koristili na bojištu u stalnom su postavu i dočaravaju svakodnevni život vojske. A što su vojnici u Verdenu proživljavali najbolje oslikava rečenica iz pisma jednog vojnika: "Majko, zašto si me rodila?".
Ista agonija, isti strahovi
Na velikom video zidu prikazuju se snimke iz bitaka. Iznad visi njemački zrakoplov. S obzirom da su ratni veterani mrtvi, izložba je i pokušaj da se saberu njihova sjećanja, ali je i odraz suvremenog trenutka. Hrabra odluka da se u muzeju više pažnje nego dosad posveti njemačkim vojnicima nije izazvala nikakve kontroverze. "Ono što bi bilo teško prije 50 godina, danas se čini razumljivim", kaže ravnatelj Hubscher. Vojnici s obje strane prolazili su kroz jednaku agoniju i proživljavali iste strahove.
Kod Verduna su se borili samo Nijemci i Francuzi i zato je to mjesto postalo simbolična točka transformacije dviju nacija iz zakletih neprijatelja u saveznike. U svibnju ove godine francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel zajedno će posjetiti nekadašnje bojište.
"Ne znam hoće li otići korak dalje u smislu prijateljstva ili bratimljenja", rekao je Hubscher uz osmijeh, misleći na legendarnu gestu Mitterranda i Kohla. "Ali to će sigurno biti još jedan simboličan trenutak", zaključio je.
>> Preživjeli iz holokausta kandidat za najstarijeg čovjeka na svijetu