Sudski progoni odgovor na političke dogovore

Još od vremena prijeratnih dužnosnika Jole Muse ili Fikreta Abdića politika je na ovim prostorima imala začin sudskog progona. I tada su pozicioniranje, reforme ili pak politička netrpeljivost bili presudni da se nekoga gurne u kolosijek s onu stranu zakona. Ovaj se recept na sadašnje prvake još učinkovitije primjenjuje s međunarodnom kuhačom.

Prudski sporazum
Upravo kada je veći dio BiH ugledao svjetlo na kraju tunela u novome uređenju BiH, a u slučaju Hrvata i ponovnim okupljanjem te snaženjem političke i narodne pozicije, tempirao se udarac u sami vrh politike. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović bio je među izabranima koji su trebali BiH dati novi strateški kurs. Dogodio se najprije Prud, zatim i Banja Luka. Dogovoren je ustroj države u 4 federalne jedinice, umjesto dva daytonska entiteta.

Hrvati su prvi put nakon rata u tome vidjeli priliku institucionalizirati slobodu. Srbima je to bio pravac za osiguranje privremenog aranžmana s RS-om, dok je pak tek manji dio bošnjačkih političara otvoreno pozdravio dogovor. Dapače! Najveći dio priželjkuje povratak odnosa B. Luka-Sarajevo bez Hrvata.

Ujedinjenje HDZ-a
Većina ih se okomila nazivajući to najvećom izdajom Bošnjaka još od vremena rata. Kada se dogodio još jedan šokantan iskorak s radikalnom terapijom lidera Ive Sanadera prema ujedinjenju dva HDZ-a, s kojima se druga dva ‘partnera’ većinom poigravaju u FBiH ovisno kada im to treba, očigledno je izvučeno u javnosti najdjelotvornije sredstvo, kaznene prijave u pravim godinama gladi, kako se najavljuje vrijeme krize. Od progona, a time i razvaljivanja procesa goleme koristi imaju zagovornici BiH bez Hrvata i zidari političke budućnost na međusobnim svađama.