– Naš je kraj poznat po zelju. To je naš brend. Stoga bismo željeli da se ova manifestacija razvije i postane prava fešta kupusa – priželjkuje gradonačelnik Ogulina Nikola Magdić.
Mnogi odustali
Grad pod Klekom drugu godinu zaredom obilježio je Dan ogulinskog kiselog kupusa. Održan je u organizaciji Udruge proizvođača i prerađivača ogulinskog kupusa. Građani su u gradskom središtu obišli nekoliko štandova na kojima su proizvođači predstavljali svoje proizvode. Mogli su kušati i jela pripremljena od tog popularnog povrća. Trenutačno je na ogulinskom području 16 proizvođača i prerađivača, što je upola manje nego prije. Mnoga su mala domaćinstva prestala uzgajati.
– Proizvodimo ukupno oko tri i pol tisuće tona zelja, a kiselimo dvije i pol tisuće – kaže Marinko Sabljak, predsjednik udruge.
Proizvođači su, nastavlja, tijekom godina mnogo uložili u modernizaciju, ali se berba i dalje odvija na najteži način – ručno. Ove sezone urod se, međutim, ne prepolovio nego drastično smanjio, i to zbog suše.
– Uništeno je 70 posto uroda. Stoga će se osjetiti manjak ponude na tržištu, ali to će utjecati i na cijene koje će se uvećati – najavljuje Sabljak. Vremenske (ne)prilike osjetio je i Ivan Salopek, proizvođač iz Ogulina, ujedno i vlasnik tvrtke Agroprom. U Carevu Polju kod Josipdola ima oko četiri hektara zemljišta na kojima uzgaja kupus.
– Tamo je 50.000 sadnica. No, ako ove godine dobijemo 250 tona kupusa, bit će dobro – otkriva Salopek koji svojim proizvodima opskrbljuje poznate trgovačke lance u Hrvatskoj.
Kaže da ne postoji mogućnost navodnjavanja zemljišta jer nema prikladnog prirodnog izvora u blizini. Vlasnik tvrtke sa 11 zaposlenih objašnjava da se kupus nakon berbe kiseli u bazenima volumena oko 40 kubičnih metara.
Slaba pomoć
– U bazen se nadolijeva voda sa šest do sedam posto soli – objašnjava Salopek.
Osim kiselim kupusom, tvrtka se bavi i proizvodnjom tikvica, graha...
– Od državne i lokalne samouprave ne dobivamo baš pomoć – tvrdi Salopek.
To nije zelje nego kupus. Vi ste novine koje se izdaju za celo hrvatsko tržište i izlazite na standardnom srpskom jeziku zagrebačke redakcije, koji vi zovete hrvatskim, a ne na zagrebačkom dijalektu, pa vas ponovo pozivam da obratite pažnju na korištenje jezika. Nećete vi valda svima ostalima nametnuti da se kupus zove zelje!??