MILIJUNI RAZDORA NA POLUOTOKU

Susjedi milijuni, a za naš krš ne daju ni kune

28.03.2009.
u 16:46
Pogledaj originalni članak

Nismo mi selo milijunaša! Od prodaje krša i makije oko našeg sela obogatile su se nasljednice nekadašnjeg stonskog veleposjednika Gučića, a mi, obični ljudi, čiji su očevi i djedovi nadničili kod njega, od tih silnih milijuna nismo vidjeli ni kunu, a niti ćemo je ikada vidjeti - kaže Jako Balović, mještanin Dube Stonske, sela udaljenog od Stona osam kilometara.

To pelješko selo posljednjih dana našlo se u središtu medijske pozornosti zbog toga što je na njegovu području nizozemska investicijska grupacija “Illyrian Fond” kupila više od četiri milijuna četvornih metara krša i makije, i to na poluotočiću Ponta nedjelje i morske uvale Bjejevica.

Ti nizozemski investitori nisu škrtarili u plaćanju zemljišta po četvornom metru, koje se još vodi kao poljoprivredno iako je ljuti kamenjar, na kojem ne uspijeva ništa drugo osim makije i niskog raslinja. Unatoč tome kupac je vlasnicama toga prostranstva isplatio nešto više od 34 milijuna eura, plativši svaki četvorni metar tog zemljišta 8,20 eura.

- Iako se kupac isprsio i pošteno platio to zemljište, cijena zemljišta koje se nalazi u blizini njega nije nimalo dobila na cijeni. Već više od godinu dana pokušavam prodati 85.000 četvornih metara zemljišta, koje se proteže od mora do vrha brda.



Nalazi se blizu te parcele i udaljeno je od Stona manje od sedam kilometara. Dao bih ga po cijeni po kojoj su Nizozemci platili Gučićevim nasljednicama, ali zainteresiranih nema. Najavio je dolazak neki Amerikanac, ali se još nije pojavio. Neka agencija za nekretnine iz Dubrovnika bila je zainteresirana, ali odustala je kada sam im rekao kolika je cijena. Oni su, rekoše mi, spremni dati tri do četiri eura po četvornom metru jer je to zemljište poljoprivredno. Pa i ovo je koje su Nizozemci kupili poljoprivredno, ali je plaćeno dva puta više - dodaje Jako Balović.

Ostali bez parcela
- Eto susjeda je za svoj krš dobila milijune, a naš nitko neće ni pogledati - smijući se kaže Nikša Gate, mještanin Dube Stonske. Njega, a i ostale mještane tog sela, više od prodaje zemljišta muči to što je među parcelama koje su kupili Nizozemci dosta zemljišta koje su on i njegova obitelj obrađivali desetljećima. Kaže da nije zakinut samo on, nego i mnogi drugi mještani, ne samo Dube Stonske, nego i druga sela u okolici Stona, čiji su mještani imali parcele na području koje je sada u vlasništvu Nizozemaca.

- Dio zemlje koje su nasljednice veleposjednika Gučića prodale Nizozemcima, desetljećima je uživala moja obitelj. Plaćali smo porez, obrađivali je, imali smo na njoj maslinike i vinograd. Ali to nam sud nije priznao jer smo katastarski bili vlasnici, ali ne i gruntovno. Ja sam podnio tužbu, ali na sudu je ustanovljeno da je to njihova zemlja - kaže Nikola Gate, kojemu je u parceli koju su kupili Nizozemci propalo više od 20.000 četvornih metara.

Čovjek bi danas bio milijunaš da je prije riješena zbrka oko zemljišta u malostonskom zaljevu.

- Dobili smo sudsko rješenje da je zemlja upisana na nasljednice. Svi oni koji su imali te parcele, dobili su isto rješenje iz kojega se vidi da je zemlja vraćena nasljednicama Gučića - dodaje Gate.



Gučićeve nasljednice
A nove su pelješke milijunašice Vanja Doljak, Mare Krpan Sesardić i Elena Sušnik Sesardić, koje su potpisale kupoprodajni ugovor s nizozemskim investicijskim fondom. One su, naime, jedine nasljednice nekadašnjeg pelješkog veleposjednika Marina Gučića koji je na Pelješcu imao čak više od 450 hektara zemljišta te bio vlasnik Velikog škoja, kojeg je površina 7211 četvornih metara, i Malog škoja, površine 367 četvornih metara, oko kojega se spore Hrvatska i BiH, jer se nalaze tik do poluotoka Kleka kod Neuma.

Nakon dolaska komunista na vlast i njihove agrarne reforme 1948. nasljednici veleposjednika Marina Gučića ostali su bez gotovo sve te imovine. Titova vlast im je oduzela sve osim šest hektara zemljišta u Malom Stonu, u kojem se nalazila vlastelinska kuća obitelji Gučić.

U njoj i danas živi Vanja Doljak, unuka Marina Gučića, jedna od nasljednica njegova imanja. Ona je sa svojom obitelji odmah poslije stvaranja Hrvatske podnijela zahtjev za povrat oduzete imovine. Taj postupak je godinama trajao, ali kada je završen, sve zemljište koje je pripadalo malostonskom bogatašu Marinu Gučiću, vraćeno je njegovim nasljednicama, koje su ga legalno prodale.

- Da, ovo je stan Vanje Doljak, ali ona nije ovdje? - rekla nam je gospođa koja se javila na telefon u Vanjinoj kući.

- Gdje je? - upitasmo je.
- Na putu je! - odgovorila je gospođa, koja je očito bila Vanja Doljak, pokazujući nam time da ne želi ni riječ reći o najvećoj zemljišnoj transakciji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

- Ja sam jedan od onih koji su dobili poziv na sud zbog te zemlje. Međutim, samo kao svjedok iako je moja majka bila vlasnica jedne od tih prodanih parcela. Godinama ju je obrađivala njezina obitelj - kaže Nikša Mekišić iz sela Luke, kod Stona, iz kojega dosta mještana tvrdi da su i oni vlasnici prodanog zemljišta, posebice na predjelu Ponta nedjelje, poluotočića koji se prostire iznad njihova sela.



Bave se školjkarstvom
U Dubu Stonsku vodi uska i davno asfaltirana cesta. Dalje od nje puta nema. Međutim, prodano zemljište nalazi se prije ulaza u nju i udaljeno je od Stona osam kilometara, a od gradilišta Pelješkog mosta čak više od 15 kilometara. Zbog toga mještani kažu da ne vjeruju kako je na prodaju zemljišta u njihovu selu utjecalo to što se gradi Pelješki most.

Duba Stonska do ljeta je mrtvo selo. U njemu živi tek 12 obitelji. Uglavnom su to stariji ljudi, koji se bave školjkarstvom i poljoprivrednom. Selo oživi u ljeto, kada u njega nagrnu vikendaši. Ondje je, naime, sagrađeno više od 80 vikendica. - Početkom sedamdesetih ovdje su se prodavale parcele za vikendice. Cijena je bila oko 50 maraka za četvorni metar, a danas je oko 80 eura. Ovdje se gradilo bez građevinske dozvole - dodaje Jako Balović.

Mještani Dube Stonske, ali i ostalih sela u okolici Stona, misle kako bi svaka gradnja oko malostonskog zaljeva negativno utjecala na uzgajanje školjaka, jedan od najvećih poslova u tom kraju.

- Pa, ovdje, u Dubi Stonskoj mislili su sedamdesetih graditi autokamp, ali nije im dopušteno zbog mogućeg zagađenje zaljeva - dodaje Nikola Gate. Novac vrti gdje burgija ne može, kaže narodna. To znaju i mještani Dube Stonske, nadajući se da će im toliko ulaganje donijeti makar neku korist - posao i poskupljenje zemljišta.

Pogledajte na vecernji.hr