KLIMATSKE MIGRACIJE

Svijetu prijeti više od 200 milijuna novih migranata: 'Još se može nešto napraviti da se to spriječi'

Foto: Pixabay
Svijetu prijeti više od 200 milijuna novih migranata: 'Još se može nešto napraviti da se to spriječi'
14.09.2021.
u 13:37
"Klimatske promjene... mogle bi natjerati ljude da u nevolji migriraju. Zemlje bi se mogle suočiti s pojavom žarišta klimatskih migracija već 2030. godine, a proces će se nakon toga intenzivirati i proširiti", objavile su u studiji voditeljice tima Kanta Rigaud i Viviane Clement
Pogledaj originalni članak

Klimatske promjene mogle bi do sredine stoljeća prisiliti 216 milijuna ljudi u šest svjetskih regija da potraže novo mjesto za život u svojim zemljama, a posljedice će osjećati i istočna Europa, pokazuje studija Svjetske banke (WB).

Dugoročni utjecaj klimatskih promjena na dostupnost vode i produktivnost u poljoprivredi i rast razine mora sve će ozbiljnije ugrožavati zdravlje ljudi i njihovu sposobnost da zarađuju za život u idućim desetljećima, pokazao je drugi dio izvješća Groundswella, objavljen u ponedjeljak.

Prvi dio objavljen je 2018. i obuhvaćao je regije podsaharske Afrike, južne Azije i Latinske Amerike, a drugi je proširio obuhvat i na istočnu i središnju Aziju i Pacifik, sjevernu Afriku i istočnu Europu. Autori su utvrdili da bi "unutarnje migracije potaknute klimatskim promjenama u sljedeća tri desetljeća" mogle eskalirati i najteže pogoditi "najsiromašnija i najugroženija područja" i njihov razvoj.

Najmasovnije bi unutarnje migracije do 2050. trebala zabilježiti podsaharska Afrika, s prognoziranih čak 86 milijuna migranata. Slijede istočna Azija i Pacifik sa 49 milijuna, te južna Azija sa 40 milijuna. U istočnoj Europi i središnjoj Aziji novo mjesto za život u svojoj zemlji moglo bi potražiti po pet milijuna ljudi. 

"Klimatske promjene... mogle bi natjerati ljude da u nevolji migriraju. Zemlje bi se mogle suočiti s pojavom žarišta klimatskih migracija već 2030. godine, a proces će se nakon toga intenzivirati i proširiti", objavile su u studiji voditeljice tima Kanta Rigaud i Viviane Clement.

"Još se može nešto napraviti da se to spriječi. Nema sumnje da su temeljni uvjeti za ublažavanje posljedica klimatskih promjena u životima ljudi smanjenje emisija (štetnih plinova) i zeleni, otporni i inkluzivni razvoj",  naglašavaju Rigaud i Clement.

Smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova i osiguravanje uključivog i otpornog razvoja moglo bi smanjiti unutarnje migracije potaknute klimatskim promjenama za čak 80 posto, procjenjuju autori studije.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

ST
Startrack
18:10 14.09.2021.

Kakve bola klimatske promjene. Svi hoce u nordijske rase, objasnjeno ima 100 godina od eugenicara. Pa valjda bi isli i u Rusiju na azilj daje do klime. Isli bi i u Japan i Koreju daih ovi nenabiju u g... cim zatraze azilj tamo.

ZI
zimerman
03:42 15.09.2021.

Klimatske promjene su uvijek postojale i postojat će ,čovjek ih nije stvorio niti ih može zaustaviti.Jedina razlika je u Tome što su današnje klimatske promjene ispolitizirane od strane globalista to jest ljevičara koji ih iskorištavaju za svoje političke ciljeve .

Avatar Dokman
Dokman
19:18 14.09.2021.

Naravno da se može spriječiti.