Digitalne agende 2020. godine. Njegova vizija skore digitalne budućnosti je, priča nam, transformacija telekomunikacija kao klasične veze između dvije naprave u sustav u kojem će u svakom trenutku preko raznoraznih naprava biti osiguran superbrzi pristup podacima u oblacima. Proizvođači automobila već nude rješenja pristupa ogromnim arhivama glazbe u oblacima glasovnim zapovijedima za vrijeme vožnje. Dok sanja o tom novom svijetu svedostupnih trezora podataka, Pejković vuče vrlo konkretne, ovosvijetovne poteze. Nakon što je prije dvije godine zatresao poslovnu scenu preuzimanjem B.neta za 93 milijuna eura, Vipnet je prije nekoliko dana objavio preuzimanje niza manjih kompanija. Kupovinom dijela Metroneta, OKI-a i KTS-a, Vipnet se proširio na 27.000 novih kućanstava.
Slažemo mozaik
- Spomenuli ste ukupna velika ulaganja Vipneta od oko milijardu eura. Moramo primjetiti da se Vipnet pokazao kao poprilično hrabri preuzimač zadnjih godina.
Naša priča s B.netom počela je 2011. godine kao novo iskustvo izlaska iz sfere mobilnih komunikacija, a sada kroz ove i buduće akvizicije dobiva svoj nastavak. Ove godine imali smo ukupno četiri akvizicije. Još u veljači preuzeli smo Digi TV, kompaniju koja je pružatelj satelitskih usluga.
Nedavno širenje naše infrastrukture na nove gradove - Dubrovnik, Šibenik, Zaprešić, Samobor.. neće ovdje stati. Svim korisnicima koji danas imaju samo televiziju moramo ponuditi brzi interenet, interaktivnu televiziju, televiziju visoke razlučivosti, spojiti ih s mobilnim uslugama. Kombiniramo investicije u infrastrukturu s akvizicijama kompanija koje nam strateški pristaju. Ne radi se o akvizicijama pod svaku cijenu, pa nužno ni o akvizicijama vođenim profitabilnošću kompanije koju preuzimamo, nego gledamo uklapa li se ta kompanija dobro u naš strateški mozaik.
Kabelske kompanije tu su nam zanimljive jer osim korisnika imaju i infrastrukturu (u zemlji i zidovima zgrada), koja će omogućiti usluge nove generacije.
Ulaskom u EU prvog srpnja prihvaćamo obvezu ostvarenja ciljeva Digitalne agende 2020., jedne od sedam ključnih smjernica Europske unije. Digitalna agenda podrazumijeva pak da do 2020. godine građani u urbanim područjima dobiju brzine do 100 megabita po sekundi, a svi građani EU brzine do 30 megabita. Infrastruktura koja danas u Republici Hrvatskoj može poslužiti u ostvarivanju tih ciljeva su optičke mreže koje su i dalje u povojima, napredne bežične mreže i modernizirane televizijske mreže. Digitalna agenda zahtijeva performanse kojima bakar, koji je danas dominantan, neće moći udovoljiti i zato sustave prijenosa podataka trebamo promatrati kao da bakrenih parica uopće nema. Koliko god to neobično zvučalo, naših 330 tisuća korisnika spojeno koaksijalnim kablom možda imaju najbolju perspektivu uživati u ostvarenju ciljeva Digitalne agende, a Vipnet će samim time biti vrlo važna poluga za ostvarenje nacionalnih ciljeva. Naravno, na komercijalnim osnovama, ne iz altruizma. Pojednostavljenim rječnikom, ono što je Google Fiber za ostvarenje američkih ciljeva, to je naš projekt širenja kabelske mreže za Hrvatsku i ostvarenje ciljeva Digitalne agende.
Vratio bih se Digi TV-u. On je jako dobra nadopuna našim mobilnim i fiksnim mrežama jer je satelit u zemlji konfiguracije terena poput Hrvatske, izvrsno sredstvo za isporuku tv signala. Dakle, u mogućnosti smo kompletirati našu uslugu na području cijele zemlje.
- Koliko je ukupni broj vaših korisnika spojen nekom vrstom žice?
Imamo više od 150 tisuća domaćinstava. Ukupno smo dosegli oko 330 tisuća
domaćinstava kabelom i sada trebamo raditi na povećanju penetracije koja je već sada vrlo visoka. Valja naglasiti da kod domaćinstava imamo jako dobre rezultate kad je u pitanju paketiranje usluga. Znači, sve je manje onih koji imaju samo fiksnu telefoniju ili televiziju ili internet. Više je od 60 posto naših fiksnih korisnika koji koriste pakete s internetom ili video sadržajima. Taj trend je jako važan jer korisnicima omogućuje da imaju pristup željenom sadržaju kroz različite uređaje što otvara nove mogućnosti za korisnike.
To je trend kojeg i regulator ističe u svojim službenim statistikama. Ono što se gleda na TV-u sada možete gledati na stolnom računalu, tabletu ili pametnom telefonu.
Rast paketa
- Što prednjači kod kućanstava kao paket?
Popularnost je sve više na strani interneta i televizije. Mobilna telefonija naplaćuje danak fiksnim minutama, ali to ne znači da će fiksna telefonija odumrijeti nego se pretvara u neku vrstu dodatka televizijskim i Internet uslugama uz paušalnu mjesečnu naknadu.
Trenutačno korisnici najviše kombiniraju fiksni internet s televizijom, a sve više dodaju mobilni internet i mobilnu televiziju.
Atraktivna usluga na svim našim ekranima sve je prisutniji trend.
- Vi iz Vipnetovog biznisa sigurno možete jako dobro dijagnosticirati što se događa u ekonomiji prema prosječnoj potrošnji minuta po korisniku. Zaustavlja li se kriza ili i dalje gledamo suzdržavanje od potrošnje?
I dalje je prisutan trend štednje, ali veliki broj korisnika prepoznaje modele koji nude veliku količinu, što minuta što megabajta, u nekom paušalu. U zadnjih godinu dana primjećujemo trend rasta pretplatnika nauštrb prepaid korisnika tj. korisnika bonova. Istovremeno, dolazi do povećanja potrošnje minuta, ali to ne znači porast prihoda za operatora jer su paketi sve atraktivniji. Reagirali smo na krizu vrlo atraktivnim paketima za razne oblike komuniciranja. Bilježimo stoga zanimljiv rast u ugovornom dijelu, iako smo inicijalno očekivali suprotno - utjecaj krize na rast prepaida. Ljudi žele komunicirati, a kako su pametni telefoni uzeli
značajni postotak tržišta tijekom krize, komuniciraju sve više. Pametnih
telefona sada je više nego običnih.
Najprodavaniji pametni telefoni
- Koji su najprodavaniji pametni telefoni u Vipnetu?
U svakom slučaju to su nove perjanice sa sustavom Android. Tu je Appleov iPhone, pa Samsung, HTC i Sony na strani Androida. Vjerujemo i da će novi BlackBerry napraviti dobar posao jer ima tradicionalno vjernu publiku u poslovnom segmentu. Potrebno je spomenuti i kako uređaji s windows sustavima sa svakom novom revizijom nude sve sličnije korisničko iskustvo tržišnim liderima.
- Zanimljiva je globalna utakmica iPhonea i Samsunga. kakva je situacija na našem tržištu?
Kod nas se dosta vjerno preslikavaju svjetski trendovi. Dok su do prije nekoliko godina iPhone ili BlackBerry bili sinonimi za pametne telefone, primjetan je trend uzimanja dijela tržišta od strane Android telefona. U tom smislu je uspjeh Samsunga vrlo impresivan. To je dovelo do toga da danas ljudi kupuju sve više pametnih telefona iz više različitih izloga, a sve je primjetnija i polarizacija između vjernih Android i vjernih Apple iOS korisnika. Ako primjerice hrvatski developer želi imati uspjeha, u smislu aplikacija moraju ponuditi rješenja i za Appleov i za Androidov izlog.
- Je li BlackBerry zabilježio dramatični pad kod poslovnih korisnika u hrvatskoj u zadnje dvije godine?
Definitivno nije. To su zadovoljni i vrlo lojalni postojeći korisnici. Oni s nezadovoljstvom gledaju na smanjenje tržišnog udjela BB-a, raspituju se kad će se kod nas pojaviti pojedini novi model... Kada bih gledao svoje poznanike koji koriste BlackBerry, onda bih mogao reći da će rado prihvatiti nove modele. Ostaje vidjeti hoće li novi modeli uspjeti privući nove korisnike i u tom su smislu su oni prekretnica.
Demonstracija studentima
- Nedavno ste studentima održali predavanje na FER-u, rekli ste da ste oborili jedan svjetski rekord...
Prvi je cilj bio poručiti da se značajni dio inovacija događa na strani komercijalnog operatora, dakle, na strani terminalne opreme, ali i strani sustava. Drugi je cilj bio pokazati kako i u našoj zemlji kroz suradnju domaće tvrtke i akademske zajednice možemo ponuditi svjetski presedan po pitanju inovativnosti i usluga budućnosti. Naši stručnjaci mogu razviti LTE Advanced, o kojem se priča kao o 4,5G generaciji. Radilo se o implementaciji više antena iz različitih frekvencijskih područja čiji je signal zahvaljujući rješenjima na prijemnoj strani dosizao 300 megabita po sekundi. Prijemnik je bio laptop sa softverom koji su razvili naši stručnjaci. Usporedbe radi, u tehnološkim centrima poznatih proizvođača telekomunikacijske opreme, prijemenik bi izgledao kao kamion. Poslali smo poruku pred ulazak u EU, da postoji mjesto u Hrvatskoj gdje se može baviti vrhunskim invencijama. Uopće nije nužan odlazak preko granice.
Drugo, pokazali smo inovaciju na fiksnim sustavima gdje smo postigli brzinu od 5 gigabita po sekundi zahvaljujući isključivo domaćim rješenjima. Važno je naglasiti da je dosadašnji svjetski rekord iznosio 4,7 gigabita te smo ga nadmašili za nekih desetak posto. No, nije razlika od oko 400 megabita po sekundi toliko bitna, koliko poruka da možemo raditi pametne stvari u Hrvatskoj. Studenti su to jako dobro prihvatili.
Budućnost u kućanstvima
- Hoće li se to rješenje sa svjetskim rekordom nešto što će vaši korisnici dobiti u praksi?
Ovim smo dokazali kako je koaksijalni kabel dobra infrastruktura za približavanje ciljevima Digitalne agende. Govorimo o brzinama o kojima se do sada isključivo govorilo u laboratorijima. Idemo u Hrvatskoj uz pomoć javnog i realnog sektora te akademske zajednice iskoristiti sve raspoložive resurse te na maksimalno učinkovit način zajedno realizirati ciljeve Digitalne agende. Ti ciljevi nisu vezani isključivo za informatizaciju kao kupovinu računala nego i za postizanje velikih brzina interneta o kojima sam govorio. EK procjenjuje da su za Digitalnu agendu do 2020. godine potrebne investicije 330 milijardi eura Pojednostavljenom matematikom za našu zemlju koja predstavlja otprilike 3.3% stanovništva EU, to znači investicije od 3,3 milijarde eura. Ako se kao zemlja želimo pomaknuti u tom smjeru, moramo raditi koordinirano između javnog, privatnog i akademskog sektora. A čini mi se da već imamo prve pojave nekoordiniranosti.. Primjerice, u nekim gradovima komercijalni operatori naprave mobilne mreže, a javni sektor preko toga radi još jedan sloj koristeći fondove EU, a u prigradskim i ruralnim područjima nemamo nikakve infrastrukture za Digitalnu agendu.
Bakar, ponavljam, ne znači ništa za internet velikih brzina. Dakle, potreban je nacionalni dogovor svih sektora o postizanju ciljeva Digitalne agende kako koristiti EU fondove i možebitno proračunska sredstva te investicije komercijalnih operatora kako bismo zajedno stvorili homogenu mrežu budućnosti Hrvatske. Ako gradovi sami apliciraju za fondove, pa se u u jednom od njih pojavi Vipnet koji tamo razvije svoj sustav, a u drugom gradu zbog nedostatka sredstava nitko ne napravi ništa, pola Hrvatske ostat će bez potrebne infrastrukture. Demonstracijom na FER-u pokazali smo kako imamo znanje i tehnologiju za ostvarenje ovih ciljeva.
- Hoće li korisnik B.neta uskoro moći uživati u fantastičnim brzinama o kojima govorite?
Demonstracija od 5 gigabita u sekundi znači da ćemo u komercijalnom radu moći osigurati brzinu od 1 gigabita u sekundi. Postoji tu element ekonomske neefikasnosti te ćemo teško takvo rješenje u potpunosti pretvoriti u komercijalni proizvod. Usporedbe radi, ljudi danas imaju svega 4-6 megabita na bakru! Mi već danas nudimo 60 megabita na koaksijalnom kablu. Dakle, cilj Digitalne agende od stotinu megabita u sekundi definitivno nije nedostižan.
- Nećete se natjecati s konkurencijom za Ligu prvaka i Hrvatsku nogometnu ligu?
Liga prvaka je atraktivan sadržaj, ali sigurno nije jedini atraktivan sadržaj. Primjerice, mi u Osnovnom paketu dostupnom svim korisnicima nudimo sve najvažnije lige „petice“. Dio sadržaja uvijek će biti dostupan svima. Ostaje pitanje komercijalnih uvjeta jer postoji granica rezona koliko neke stvari vrijede.
Ako govorimo o ekskluzivitetu sportskih kanala i koliko je taj ekskluzivitet dobar za tržišnu konkurenciju, to je pitanje koje se danas treba raspraviti s dosta senzibiliteta. UEFA je Ligu prvaka razbila na dva paketa i kod odabira najboljeg ponuđača za prijenos utakmica vodi računa o zadržavanju balansa između široko dostupnih, najčešće nacionalnih televizija i platformi koje se naplaćuju. Kod hrvatske nogometne lige o tome se nije vodilo računa i zbog toga su prijenosi utakmica domaćih klubova vezani za samo jednu platformu.
- Hoće li doći do značajne promjene u odnosima snaga na hrvatskom telekom tržištu u godinama koje dolaze? Što će se, primjerice, dogoditi s hrvatskim Tele2? Hoće li biti preuzimanja?
Najave iz Bruxellessa kažu kako u sljedeće 2-3 godine više neće biti nužno posjedovati licencu za rad u nekoj europskih zemalja već samo licencu za rad u Europi gdje će se moći pod različitim komercijalnim uvjetima nuditi različite usluge u svim zemljama članicama. U Europi slijedi konsolidacija operatora na klasičan način. Europa se pita treba li nam 130 operatora kad SAD ima 4 ozbiljna operatora koji također raspravljaju o konsolidaciji. Ako razgovaramo o jedinstvenom europskom tržištu gdje smanjuju cijena roaminga, pravo je pitanje gledamo li stvaranje jedinstvenog telekom tržišta, koje više nema veze samo s pitanjima poput roaminga. Je li nam ovoliki broj operatora potreban, baš kao i neefikasnost u infrastrukturi? Je li to idealna podloga za stvaranje atraktivnijih ponuda korisnicima? Da li bi povećanje efikasnosti, povećalo i inovativnost te olakšalo realizaciju Digitalne agende? U svakom slučaju to će značiti konsolidaciju infrastrukture, ali ne i smanjenje ponuda za korisnika. Može se očekivati i pojava virtualnih operatora. Dakle novih brendova bez vlastite infrastrukture. Jedan od takvih primjera u Hrvatskoj je MultiPlus. Imat ćemo jedno jedino europsko tržište bez preskupog roaminga gdje svatko teoretski može raditi u bilo kojoj zemlji. Koliko će na kraju ostati operatora, teško je predvidjeti.
Mudrinić kritizira...
- Imamo gospodina Mudrinića iz HT-a koji vrlo često ističe šira politička pitanja, i vas koji to ne raditi skoro pa nikada. U čemu je razlika? Vi mislite da je političko okružje koje određuje i ekonomsko super ili...?
Čini mi se da kritike koje spominjete dolaze s pozicije čelnika udruge poslodavaca, a ne telekom kuće. Nakon razrješenja burnog pitanja promjena regulatorno-poreznog režima u telekomu, moje poruke su okrenute definiranju ciljeva i već spomenutoj suradnji znanosti, države, odnosno lokalne uprave i komercijalnih operatora u izgradnji ICT sektora.
- Nemate zamjerki na političko i ekonomsko okružje?
Naravno da nisam sretan, ali se najviše bojim potencijalnog prelaska iz recesije u depresiju i razvoja takvog mentalnog sklopa kod ljudi. Ako izgubimo povjerenje u sve, zavladat će depresija iz koje ćemo se teško izvući. Pokušavamo ići s kontra primjerima, s inspirativnim idejama i pri tome ne želimo zvučati bahato.
Ovdje na Žitnjaku napravili smo kampus kao da smo u Kaliforniji upravo zato da ne bismo tavorili u recesijsko-depresijskim pričama. Da, imamo pametne ljude, ovdje možemo postići svjetski rekord i zato nemojmo kloniti duhom.
- Jeste li upoznali Carlosa Slima, drugog najbogatijeg čovjeka na svijetu? Sada je udjelničar u Telekomu Austria, Vipnetovom vlasniku.
Osobno nisam. Kolega koji me je naslijedio u našem operatoru u Makedoniji upoznao ga je kad je nedavno bio u Ohridu.
- Koji su njegova očekivanja, zahtjevi?
Mi nemamo direktni kontakt, ali stav je cijele grupe da je America Mobil jako dobar strateški partner. To je kompanija koja ima iskustvo u različitim zemljama svijeta i nikad nije investirala na kratke staze. Ulazak takvog partnera dobro je dočekan. Zamislite našu suradnju s Vodafoneom u Europi. A sada još razgovaramo s jakom američkom kompanijom. Mi jako brzo možemo razviti kontakt s bilo kime na planetu kad su u pitanju najinventivnija rješenja današnjice.
>>Vipnet kupnjom triju manjih tvrtki nastavlja niz velikih investicija