Jučerašnji su predsjednički izbori u Gvatemali, zemlji stiješnjenoj između Meksika, Salvadora i Hondurasa, podigli više prašine nego što bi se to očekivalo od države koju svijet uglavnom poznaje po siromaštvu i korupciji. U drugom krugu izbora sučelili su se Sandra Torres, bivša prva dama zemlje i Alejandro Giammattei koji se kandidirao već četvrti put. Stanovnici Gvatemale predsjednika su izabrali na jedan četverogodišnji mandat, a rezultati su postali poznati tek nakon zaključenja ovog broja. Izbori su zanimljivi zbog biografije obaju kandidata, ali i sukoba zemlje s Washingtonom.
Prije samo dva tjedna vlada predsjednika Jimmyja Moralesa potpisala je sporazum sa Sjedinjenim Državama da će se migranti koji se iz Salvadora i Hondurasa kreću prema SAD-u morati u Gvatemali prijaviti za azil, umjesto u SAD-u. Američki predsjednik Donald Trump, koji tako želi smanjiti priljev useljenika u SAD, toj je zemlji priprijetio carinama pa ga je Morales morao poslušati. Zbog toga će budući lideri naslijediti provođenje ovog zakona. I konzervativni Giammatei i ljevičarka Torres izjasnili su se protiv njega, no Bijela kuća neće imati previše razumijevanja.
Bogati političar i siromaštvo
Prvi je krug predsjedničkih izbora održan još 16. lipnja i u njemu je Torres pobijedila s osvojenom četvrtinom glasova, dok je Giammatei dobio znatno manje, tek 14 posto podrške. No, prema anketama uoči drugog kruga, Giammatei je zapravo favorit jer ga podržava 40 posto birača, a Torresovu 32 posto njih. U biografijama ovo dvoje kandidata kao da se nalaze svi uzroci i posljedice bijede u siromašnoj zemlji: od korupcije do izbjegavanja pravila te politički oportunizam.
Sandra Torres bivša je supruga Álvara Coloma koji je bio predsjednik zemlje od 2008. do 2012. godine. Kako je Torres imala velike političke ambicije, kojima je smetao zakon prema kojem se obitelj predsjednika ubuduće ne može kandidirati na to mjesto, od svog se supruga 2011. jednostavno rastala.
– Rastala sam se od svog voljenog supruga i udala se za narod – bila je poznata njezina krilatica iz tog vremena. Sud joj je tada svejedno zabranio kandidaturu, ali već 2015. ta je odluka promijenjena, pa se natjecala. Izgubila je u drugom krugu.
Alejandro Giammattei pak kandidira se već četvrti put, a svaki je to put učinio ispred druge stranke. Najpoznatiji je kao voditelj zatvorskog sustava zemlje što je postao 2006. godine. Te iste godine vodio je operaciju stavljanja zatvora Pavón pod vladinu kontrolu nakon što su ga desetljećima prije toga vodili zatvorenici. U akciji je sudjelovalo oko 3000 policajaca, a nekoliko je zatvorenika ubijeno. Zbog incidenta Giammattei je proveo deset mjeseci u zatvoru, ali je pušten zbog nedostatka dokaza.
Stanovnike Gvatemale, koju iscrpljuju sukobi bandi i korupcija, posebno muče nejednakosti. Dok je stopa siromaštva 60 posto, korumpirani se političari bogate.
Prije četiri godine predsjednik Otto Pérez uhićen je zbog korupcije, a i trenutačni predsjednik Morales istraživan je zbog istog razloga.
I UN morao intervenirati
Zbog toga su i Ujedinjeni narodi u toj zemlji osnovali komisiju za borbu protiv korupcije koja je srušila Péreza i istraživala Moralesa. Morales ju je zauzvrat rasformirao, a Torres i Giammattei obećali su borbu protiv korupcije, ali bez stranog utjecaja. To, naravno, znači bez UN-ove komisije koja se pokazala uspješnom.
Par ispravki, ovaj sporazum je odbacen, drugo, Giammatei ce vratiti CICIG u zemlju, tako je izjavio danas nakon pobjede. Dakle UN je u igri. A i izdan je nalog za hapsenje Sandre Torres zbog korupcije i netransparentnog trosenja novaca, kao i Jimmy Moralesa