ZAGREB - Godinu dana nakon što je Ivo Škrabalo predložio izmjene Zakona o blagdanima i neradnim danima, Sabor ih je jučer pretvorio u zakon. Hrvatska tako ima 13 umjesto 12 blagdana. Novi blagdan jest 8. listopada, Dan neovisnosti. Toga dana prije 10 godina stupile su na snagu odluke Sabora o razdvajanju Hrvatske od Jugoslavije. Blagdanom je proglašen i dan kada su te odluke donesene, 25. lipnja, koji će ubuduće biti Dan državnosti. Dosadašnji Dan državnosti, 30. svibnja, postao je Dan Hrvatskoga sabora i kao spomendan je radni dan.
Prihvaćen je i HSS-ov prijedlog da se katolički blagdan Tijelovo proglasi državnim blagdanom. Iz kalendara neradnih dana izbrisan je blagdan Sveta tri kralja. Tijelovo, kao pomični blagdan koji se određuje prema Uskrsu, dogodine pada 30. svibnja, na dosadašnji Dan državnosti. Tijelovo je svetkovina oltarskog sakramenta kojoj je svrha slava Kristova prebivanja u komadiću kruha - hostiji. Prema broju neradnih dana, Hrvatska ostaje u europskim prosjecima. Najviše neradnih dana imaju Austrijanci i Slovenci, po 16. Britanci imaju najmanje - devet.
Lj. Lalić: Sv. tri kralja nisu zapovijedani blagdan
No, ostalo je otvoreno pitanje je li Sabor izglasovao zakon koji bi mogao izazvati probleme u odnosima sa Svetom Stolicom, jer se njime krši Sporazum s Vatikanom u kojem su navedeni svi katolički blagdani koji se u Hrvatskoj slave kao državni. Među njima nije Tijelovo, nego Sveta tri kralja, upozorili su zastupnici HDZ-a. Na tu dvojbu odgovorit će uskoro Odbor za Ustav. Prema Ustavu, međunarodni ugovori koje Hrvatska sklopi iznad su naših zakona. HDZ ističe i da nije dobro što je 8. listopada proglašen Danom neovisnosti jer u međunarodnom pravnom sustavu to bi značilo da agresije na Hrvatsku ni Domovinskog rata nije bilo prije tog dana, da Milošević nije izvršio agresiju na Hrvatsku te da je obrambeni rat dotad bio interni sukob.
- Bila bih jako začuđena da su na zahtjev Crkve kao državni blagdan u Hrvatskoj uvedena Sveta tri kralja. I sama je Crkva, donoseći katolički kalendar, proglasila Sveta tri kralja blagdanom, ali ne zapovijedanim. Prema kanonskom pravu svaki je vjernik na taj dan dužan ići na svetu misu, a kasnije može i fizički raditi. Ja sam bila predlagatelj amandmana i znam da je gospodin Škrabalo tražio od Biskupske konferencije očitovanje. Kad ga nije dobio više od tri do četiri mjeseca, prihvatio je taj amandman, kazala nam je Ljubica Lalić, zastupnica HSS-a.
Veće ovlasti parlamentu u sustavu obrane
Jučer je napokon počela rasprava i o prvoj verziji Zakona o obrani, kojim se trebaju postaviti temelji sustava i utvrditi da vojni rok traje šest mjeseci. Ministar obrane Jozo Radoš kao najvažnije je istaknuo to što se predviđa proširenje ovlasti parlamenta u sustavu obrane. Sabor bi prihvaćao dugoročni plan razvoja OS, odlučivao o neposrednoj ugroženosti zemlje i proglašenju ratnog stanja.
Odlučivao bi i o angažmanu oružanih snaga RH izvan granica. Ministra obrane stavlja se u liniju zapovijedanja između predsjednika RH i načelnika Glavnog stožera. U slučaju rata, oružanim bi snagama zapovijedao izravno predsjednik.
Nekoliko se puta čula primjedba da se zakon o obrani ne bi smio donositi prije no što se donese strategija nacionalne sigurnosti. Ljubo Ćesić Rojs predložio je osnivanje saborskog odbora za OS, Gordana Sobol osnivanje odbora za žene pri MORH-u. Zlatko Canjuga založio se za nekoliko žena generala. Vesna Pusić zamjerila je što se previše ovlasti ukida predsjedniku države kao vrhovnom zapovjedniku. Založila se i za postupno ukidanje vojnog roka kroz dvije godine. I Zlatko Kramarić protiv je marginalizacije predsjednika.
Jozo Radoš odgovorio je, a na primjedbe nekih zastupnika da SIS nema pravo prisluškivati civile, da u najrazvijenijim zemljama takve službe imaju pravo braniti se od struktura koje napadaju sigurnosni sustav.
Izvještavali D. Đuretek, B. Kovač i M. Šarić