Kanadsko-britanski profesor ruske i vojne povijesti Paul Robinson jedan je od pronicljivijih komentatora ruske politike na Zapadu. Pronašao je svoju specijalnost u kritikama zapadnih komentara ruske stvarnosti koje on smatra pogrešnima, histeričnima, pretjerano neprijateljskima prema Moskvi ili pak simplificiranima. Piše stalnu kolumnu na RT-u (bivši Russia Today), na kojem je jedan od rijetkih komentatora koji napišu i nešto kritično prema Kremlju te predaje na sveučilištu u kanadskom glavnom gradu Ottawi. Prije dvije godine izdao je knjigu “Ruski konzervativizam”, čime je na ovom području postao možda i najrelevantniji analitičar na Zapadu. Bio je vojnik i u britanskoj i u kanadskoj vojsci. Za Obzor smo s Robinsonom razgovarali o pojedinostima ruske politike, slučaju nedavno otrovanog pa zatvorenog disidenta Alekseja Navaljnog, liberalima u tamošnjoj javnosti te greškama Zapada, kako ih ovaj povjesničar vidi, prema Moskvi. Početkom veljače Navaljni je u Rusiji osuđen na tri i pol godine zatvora, od čega će iza rešetaka morati provesti dvije godine i osam mjeseci. Prošlog je kolovoza Navaljni otrovan, za što optužuje Putina, a svojim liječenjem od posljedica trovanja u Njemačkoj prekršio je uvjetnu kaznu koju otprije ima zbog navodne financijske prijevare, zbog čega mu je ona i zamijenjena zatvorskom. U čemu Zapad griješi kada govori ili izvještava o Navaljnom, pitali smo Robinsona.
– Narativ koji promoviraju Kremlj, kao i sistemska opozicija – Komunistička partija i (krajnje desna stranka op. a.) LDPR – te mnogi mediji jest da su Navaljni i njegovi suradnici plaćenici i rade za zapadne države kako bi iznutra podrivali Rusiju. Bilo što što Zapad radi čime bi ga se povezalo s Navaljnim, kao što je na primjer uvođenje sankcije Rusiji zbog Navaljnog, ili pak pojava zapadnih diplomata na prosvjedima njegovih pristaša, pomaže tom narativu i time podriva, a ne osnažuje opozicijske snage u Rusiji – govori Robinson. U svom je tekstu za RT u rujnu, nekoliko tjedana nakon trovanja Navaljnog, Robinson napisao da novi fokus međunarodne javnosti “znači da Rusija mora transparentno istražiti i pronaći odgovore”. Mnogi misle da Moskvi to dosad nije pošlo za rukom te da nije vjerodostojna.
– Ruske vlasti odbijaju otvoriti kriminalnu istragu obrazlažući to tvrdnjom da nema dokaza da je to bio kriminalni čin. Inzistiraju na tome da Nijemci najprije moraju pružiti medicinske dokaze koji pokazuju da je Navaljni bio otrovan. Ne mislim da je to vrlo održiva pozicija zato što jasno postoje vrlo dobri razlozi za sumnju da je kazneno djelo počinjeno – smatra Robinson. Putin je prije desetak dana na sastanku s novinarima rekao da je ljutit zato što je Francuska odbila poslati dokaze koje imaju o novičoku pronađenom u tijelu Navaljnog. Nakon što je otrovan, i tijekom liječenja u Njemačkoj, Berlin je poslao uzorke u Švedsku i Francusku kako bi se nezavisno potvrdili nalazi. Laboratoriji u Parizu i Stockholmu, kao i u Berlinu, zaključili su da je otrovan upravo novičokom. No, Rusi se žale da im nisu ustupili dokaz. Nakon što je Navaljni osuđen na zatvorsku kaznu, u Rusiji su u dva vikenda održani veliki prosvjedi, a uhićene su tisuće ljudi. Mnogi su analitičari na Zapadu procijenili da je to razlog za duboku zabrinutost u Kremlju, no neki skreću pozornost na činjenicu da su prije deset godina, nakon parlamentarnih izbora, bili mnogo veći (na njima se proslavio i Navaljni). Veći su bili i oni 2019. kada su vlasti onemogućile oporbene kandidate da se natječu na lokalnim izborima u Moskvi. Istodobno se može zaključiti da se u zemlji povećava represija. Navaljni je zatvoren, njegov je antikorupcijski i prodemokratski pokret na udaru: izdana je tjeralica za uhićenje njegova najbližeg suradnika koji je u egzilu u Litvi, supruga Navaljnog morala je otići u Njemačku. Dobar je primjer i oporbenog zastupnika Komunističke partije u parlamentu, Dumi, Nikolaja Bondarenka, koji je uhićen na prosvjedima protiv tretmana Navaljnog. Zatim je optužen i da krši antikorupcijske zakone time što je dobio novac od YouTubea na kojem ima vrlo popularan kanal. Upravo je Bondarenko rekao da će se na parlamentarnim izborima kandidirati protiv predsjednika Dume, Putinova saveznika.
VIDEO Navaljni se ukrcao u zrakoplov za Rusiju
No, Robinson nam naglašava da postoji vrlo malo dokaza da će se zbog represije javiti “osjetna reakcija među ruskim stanovništvom” te ju on sam ne očekuje. Prije nekoliko tjedana Robinson je kao stručnjak pozvan na program Al Jazeere, gdje je jedan od njegovih sugovornika, ruski novinar, rekao da je izgledno da će “na ulice izaći milijuni ljudi”, na što mu je Robinson rekao da se ne slaže s tim. Na svom je blogu napisao kako mu se čini da on živi u “svijetu fantazije” u kojem će milijuni ljudi provesti revoluciju. Trenutačno u Dumi nema nijedne liberalne opozicijske stranke, a nedavno je u liberalnoj Jabuci pravi šok izazvala pobuna osnivača stranke Grigorija Javlinskog protiv politike Navaljnog te ga je nazvao nacionalistom i populistom.
– Liberalne stranke, poput Jabuke i Parnasa, ekstremno su podijeljene te odbijaju surađivati no, time one dijele ionako malen broj glasova. Bez jedinstva, imat će probleme u budućem djelovanju. Usto, one pate od, ponajprije, asocijacija s percipiranim propastima liberalizma u 1990-ima, a zatim i osjećaja da im nedostaje domoljublja te bi prelako bile spremne prodati ruske interese Zapadu– smatra naš sugovornik. Sredinom prošle godine gotovo 80 posto Rusa na referendumu je odobrilo promjenu ustava kojom se Putinu omogućuje vlast u još dva šestogodišnja mandata. Trenutačni mu traje do 2024., što znači da si je otvorio vrata da na čelu države bude do 2036. godine.
– Podrška Putinu počiva na stabilnosti koju je Rusija iskusila otkad je došao na vlast u usporedbi s anarhijom u 1990-ima te njegovom sposobnošću da se poveže s nacionalnim emocijama ruskog naroda – smatra Robinson te dodaje da je primarni ruski problem u bliskoj budućnosti ubrzati ekonomski razvoj. U posljednjih je 12 godina, naglašava, Rusija prošla kroz tri recesije: 2008., 2014. i 2020. U ovom trenutku ne postoji osoba ili pak stranka koja bi mogla biti održiva alternativa Putinu, govori nam povjesničar.
– Ne postoji ni netko tko je jasan izazivač iako ima ljudi unutar vlade, npr. premijer Mihail Mišustin, koji bi bili održivi nasljednici – govori Robinson. Prije dvije godine objavio je knjigu “Ruski konzervativizam”, a u uvodu je naglasio da na engleskom jeziku nema pandana toj knjizi. Tema je, možda i začudo, bila većinom zaobiđena na Zapadu. Zanimljiva je i usporedba ruskog i zapadnjačkog konzervativizma.
– Ruski je blisko povezan s idejom Rusije kao posebne civilizacije u odnosu na Zapad. Isto tako općenito odbacuje slobodnotržišnu ekonomiju povezanu s konzervativizmom anglosaskog svijeta. U ekonomskoj je sferi ‘lijevi’ u većem svom dijelu – opisuje naš sugovornik.
Od 2012. općenito se naglašava da je Putinova vlast prešla iz neke vrste neideološke u konzervativnu vlast. No, to se ne smije uzeti apsolutno: Rusija primjerice ima jednu od najviših stopa pobačaja na svijetu, prema nekim pokazateljima, i najvišu. S druge je strane, iako ne kriminalizira homoseksualnost, vrlo stroga prema promoviranju tog svjetonazora, kako ga vlada naziva.
– Konzervativizam Putinove vlade je pragmatičan, odnosno on pokušava ostvariti postupne promjene koristeći ono što joj se čini da funkcionira, umjesto da kreće od nekog apstraktnog predloška. Isto tako, stavlja velik naglasak na društvenu i političku stabilnost te na osnaživanje države. No, nije očajnički zainteresirana za ideološke programe konzervativaca, primjerice ideje euroazijanizma – naglašava Robinson. Odnosi Rusije i Europske unije vjerojatno nikada nisu bili lošiji, a ni sa Sjedinjenim Državama vjerojatno neće biti bolji nakon što je Joe Biden zamijenio Donalda Trumpa u Bijeloj kući. Šef bruxelleske diplomacije Josep Borrell nedavno je bio žestoko kritiziran zbog posjeta Moskvi tijekom kojeg je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da je EU nepouzdan partner. Moskva je poslije rekla da je spremna i prekinuti odnose s Bruxellesom ako uslijede sankcije EU zbog Navaljnog. Europa i SAD već su se navikli na Putina kao vječnog lidera Rusije, no Robinson smatra da će odnosi biti “loši bez obzira na to tko bude lider u Moskvi”.
– To je zato što Rusija ima određene nacionalne interese koji će ostati nepromijenjeni bez obzira na to tko bio na vlasti, i svaki će ih ruski lider promovirati – zaključuje naš sugovornik.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Mozete ga Putinu uciniti ono sto je Monica Lewinski ucinila Bilu Klintonu, pa poslije kao i ona mozete pisati knjige kako ste to ucinili. Da nema takih kao Putin ili Orban trebalo bi ih stvoriti. Treba ih cim vise da Sorosevi pusaci ostanu u manjibni kao drek na cjedilu i da ih zigose sopstveni narod nak izdajnike. Cim ne sluzi Sorosu on je diktator. Meni je milija takva diktatura nego Soroseva demokracija.