rješenja za švicarac

Tko snosi trošak konverzije po zemljama?

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Tko snosi trošak konverzije po zemljama?
Foto: Valentina Wiesner Mijić
None
Autor
Valentina Weisner Mijić
16.09.2015.
u 17:00
U zemljama čije su banke nudile kredite u CHF, problem je riješen ili će se tek rješavati na različite načine
Pogledaj originalni članak

U zemljama čije su banke nudile kredite u CHF, problem je riješen ili će se tek rješavati na različite načine: 

Poljski model

Pola-pola - Prvi model rješenja predviđao je podjelu troška konverzije u omjeru 10% na teret dužnika i 90% na teret banaka. No, vraćen je na doradu u donji dom parlamenta, da bi bio usvojen model s podjelom troška 50:50. Primijenili su i socijalne kriterije: konverzija vrijedi samo za kredite za prvi stan, do 100 kvadrata, odnosno kuće do 150. Konačan okvir znat će se nakon izbora u listopadu.

Crnogorski model

Hypo plaća sve - U Crnoj Gori nedavno je stupio na snagu Zakon o konverziji kredita iz švicarskih franaka u eure prema kojem trošak konverzije i otpisa dijela glavnice snosi Hypo, jedina banka koja je u toj zemlji dijelila kredite u švicarcima. Za banku nisu predviđene porezne olakšice, a mnogi su detalji ostali nedorečeni jer zakon ima samo šest točaka. Njihova 683 dužnika plaćat će kamate čak 8,2%.

Mađarski model

Ravnomjerno s "ključem" - Trošak konverzije u forinte ravnomjerno je raspoređen između dužnika, banaka i države, no banke su građanima morale vratiti preplaćene kamate te razliku nastalu primjenom prodajnog tečaja pa su ipak podnijele veći teret. Vlada je imućnijima omogućila prijevremenu otplatu po povlaštenom tečaju. Većinu još čeka otplata "balona" nastalog tečajnim razlikama.

Hrvatski model

Sve na banke, ali... - Predloženi model konverzije u eure uključuje prebacivanje troška na banke koje će dobiti olakšice kroz neplaćanje poreza na dobit određeno razdoblje. S obzirom da to znači manje novca u proračunu, cijenu dijelom trpe svi građani, no u proračun se u prethodnom razdoblju slijevalo više novca kad su banke plaćale više poreza kroz zarade od uvećanih rata.

>> Slučaj švicarac rješavat će se i u Washingtonu?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

PS
psycho69
17:28 16.09.2015.

Sutkinja Mirna Grgić Radojčić presudila je u korist Ivone Nikolić iz Osijeka, a protiv Zagrebačke banke te banci naložila da vrati Nikolić cijeli dosad uplaćeni iznos od 328.000 kuna, plus zatezne kamate.. --------------------------------------------------------- Cijelo vrijeme novine manipuliraju informacijama u korist banki i vlade.. postavljaju nevazna pitanja i obmanjuju javnost. pravo pitanje bi bilo zasto vlada toliko zuri i zeli da plati zapravo nepostojeci dug za koji je hrvatski sud ustanovio sa vise presuda da ne postoji ?? tocan odgovor je: Zato sto su hnb,banke, sdp i hdz dio udruzenog zlocinackog pothvata kojim se hrvatsku i njene gradjane zeli OPLJACKATI za 8 milijardi kuna !!! DUG NE POSTOJI !! -------------------------------------------- Odvjetnik Ivone Nikolić, Slaven Karaban, za Index je kazao kako je veoma zadovoljan presudom te kako bi ona mogla biti korak u pravome smjeru i za ostale dužnike koji imaju kredite u "švicarcima". Karaban: Presuda je svjetlo na kraju tunela i za ostale dužnike u "švicarcima" "Zadovoljan sam što je presuđeno u korist Ivone Nikolić. Ugovor je u cijelosti proglašen ništetnim, a po mojem mišljenju sutkinja Mirna Grgić Radojčić dala je jako dobro obrazloženje. Zagrebačka banka teško će ga srušiti. Banka sada Nikolić mora vratiti cjelokupni iznos uvećan za zatezne kamate. Ako i drugi sudovi budu išli u tom pravcu, onda se stvarno nazire svjetlo na kraju tunela i za ostale dužnike u švicarskim francima", rekao je Karaban za Index. Butoru PBZ mora vratiti 183.000 kuna Podsjetimo, početkom travnja Općinski sud u Osijeku nepravomoćno je presudio u korist Ivice Butora iz Osijeka, u postupku između Butora i Privredne banke Zagreb.