Trgovački centar Cascade biskupi žele preurediti u veleučilište

Crkva će od trgovačkog centra “Cascade” u središtu Zagreba napraviti veleučilište! Naravno, kada ga potpuno preuzme, a šanse za preuzimanje posrnulog trgovačkog centra sagrađenog na prebendarskom zemljištu u ovome trenutku su 99 posto. A bilo bi ondje mjesta i za kulturne ustanove, muzeje...

Katolička crkva je najpoduzetnija na nekretninskom području i ima status tzv. konzervativnog ulagača.

Također, Crkva je skupno vjerojatno najveći vlasnik nekretnina u Hrvatskoj, a čini se da je postala i uspješna poslovna tvrtka. Na području grada Zagreba planira se gradnja poslovno-stambenog centra na Trnju, u Strojarskoj ulici, a na 10.000 četvornih metara smjestit će se dvije stambene zgrade, ali i dva poslovna tornja od kojih bi jedan trebao imati čak 25 katova. Na natječaju prošle godine u rujnu pobijedio je arhitektonski biro PROARH d.o.o., a kada će gradnja započeti još se ne zna.

Osim planiranog novog centra Trnja, Zagrebačka nadbiskupija u prostorima bivše vojarne “Kralj Tomislav” na Črnomercu, površine 25.000 kvadrata, planira gradnju sveučilišta. Zemljište je dobila u sklopu povrata nacionalizirane imovine, zamijenivši se za nekretnine koje su joj oduzete u Vlaškoj ulici, tzv. Mali Vatikan gdje se nalazilo više od 400 stanova u vlasništvu Crkve. Kako bi financirala gradnju sveučilišta, Nadbiskupija je podigla kredit od 10 milijuna eura, a dio zemljišta odlučila je dati u dugogodišnju koncesiju privatnom investitoru, kako bi otplaćivala kredit.

Ispod cijene

Mnogo polemike zbog skupocjene fasade vrijedne 8,8 milijuna kuna izazvala je zgrada Hrvatske biskupske konferencije na Ksaveru, koja je po kvadratu navodno procijenjena na 11 tisuća kuna.

No, čini se kako Crkva ima toliko imovine da je ponekad daje u bescjenje. Tako je Davoru Jelaviću, zagrebačkom pročelniku za graditeljstvo, građevno zemljište u centru grada prodano po 25 puta nižoj cijeni od tržišne. No, ponekad se Crkva voli pogađati s Gradom, pa je tako u Babonićevoj ulici dobila na poklon 863 kvadrata, tada procijenjenih na 2,4 milijuna kuna, potrebnih za ujedinjavanje zemljišta za gradnju Nadbiskupskog sjemeništa.

Potom je parcela prodana, a na njoj je sagrađeno suvremeno naselje sa šest luksuznih i 25 urbanih vila, u kojima žive mnoge poznate osobe iz javnog i političkog života.

Zanimljiva je i povezanost Crkve s proširenjem groblja u Gornjem Vrapču, koje stoji već godinama, jer je zamjenom zemljišta između Grada i Nadbiskupije formirana cijena od 1065 kuna za kvadrat. Godine 2002. Grad Nadbiskupiji prodaje zemljište u Vrapču za 2,13 milijuna kuna, no Crkva nikada nije platila taj iznos. Tijekom godina, glavnica i kamate su narasle pa su 2010. godine iznosile 4,33 milijuna kuna. Dug je prebijen tako što se Grad sa župom sv. Barbare dogovorio da će u zamjenu dobiti njezino zemljište na terenu kojim će se širiti groblje u Gornjem Vrapču. No, zagrebačka Skupština do danas nije prihvatila taj prijedlog.

Iz izvora bliskih Vladi doznajemo da bi povrat imovine oduzete Crkvi u budućnosti mogao imati i klauzulu da se dio obvezno mora ulagati u socijalne projekte, čime bi se Crkva obvezala na “socijalnu osjetljivost” i smanjen bi bio manevar za gole poslovne špekulacije.

Trenutačno se u Hrvatskoj gradi na sve strane. Tako je u marijabistričkom svetištu u planu gradnja novih objekata, odnosno prostora za sakrament pomirenja, koji će imati tri cjeline, zgradu s ispovjedaonicama, središnju dvoranu za različite namjene te vrt.

U Rijeci nema ulaganja

– Gradnja je predviđena tijekom pet godina, postupno će se uređivati dio po dio. Koliko će sve skupa stajati, za sada je još teško reći, no očekujemo da će nam trebati oko pet milijuna kuna – kaže rektor svetišta vlč. Zlatko Koren.

On je i privremeni upravitelj Župe Bezgrešnog začeća BDM u Maču, gdje se pristupilo obnovi župnog stana koji je bio u lošem stanju, uređuje se kupaonica, soba za budućeg župnika, župni ured i prostorija za susret svećenika s vjernicima. Kako se radi o više sitnijih zahvata, vlč. Koren nije nam znao reći koliko je novca investirano u obnovu stana, no kaže da se ne radi o velikoj investiciji.

U Bjelovaru su osnovane dvije nove župe u kojima se sada planira gradnja župnih crkava. U jednoj od dvije nove župe biskupija je već kupila zemljište na kojem planira gradnju buduće župne crkve, a u drugoj, grad Bjelovar je Biskupiji darovao vlastito zemljište na kojem se biskupija obvezala uz crkvu sagraditi i dječji vrtić.

Riječka nadbiskupija u ovoj godini ne planira investicije u crkvene ili druge objekte na svom području jer će sigurno imati još troškova za novi hospicij koji se uređuje na 1180 kvadrata u bivšoj zgradi Riječke teologije na Belvederu.

Nadbiskupija je za rekonstrukciju i uređenje prostora izdvojila 8,5 milijuna kuna dok će Županija i Grad Rijeka u jednakom omjeru, do vrijednosti dva milijuna kuna, financirati opremanje prostora. U posljednjih pet godina u Požeškoj biskupiji je u razne objekte investirano oko 18 milijuna kuna. Novac je namaknut kreditom, donacijama iz inozemstva i iz redovnih prihoda Biskupije. Osim toga, crkva u Staroj Gradiški sagrađena je novcem koji su osobno dali svi svećenici u Hrvatskoj. Najviše novca, oko 10 milijuna kuna, uloženo je u gradnju Doma Ivana Pavla II. u Požegi u sklopu kojega se nalaze svećenički i učenički domovi. Značajna sredstva utrošena su u gradnju župne crkve i svetišta Gospe Voćinske srušene u Domovinskom ratu, a Biskupija je sudjelovala i u gradnji crkvi u Virovitici, Daruvaru i Novoj Gradiški. Investiralo se i u renoviranje prostora u kojemu se nalaze Osnovna katolička škola i Katolička gimnazija.

U Sisačkoj biskupiji najveći projekt je uređenje zgrade Velikog kaptola u centru Siska, u koju će se smjestiti središte biskupije. Obnova će, prema riječima biskupa Vlade Košića, stajati tri milijuna eura. (D. Pavičić/VLM, D. Marčinković/VLM, S.Sviben/VLM, I. Vidović/VLM, T. Opačak Klobučar, V. Milković, Danijel Prerad/VLM, Jelena Kovačević/VLM)