Plan mjera Vlade Federacije BiH za ublažavanje posljedica globalne
ekonomske krize pretrpio je značajne kritike u entitetskom Parlamentu,
ali će većina njih najvjerojatnije ipak biti prihvaćena na idućem
okupljanju zastupnika.
Bankarski sektor
Oporba, međutim, upozorava na nemogućnost provedbe prije svega mjera u
sektoru gospodarstva i stanovništva.
One su uglavnom okrenute bankarskom sektoru, pa se tako predlaže žurno
donošenje izmjena Zakona o porezu na dobit gospodarskih subjekata.
Suština tog prijedloga je da se onim bankama koje gospodarstvu i
građanima zaračunavaju kamatu po stopi većoj od sedam posto, bude
utvrđena stopa oporezivanja dobiti u postotku od 50 posto.
-Ukoliko se i tada zadrže kamatne stope na neobjašnjivo visokoj razini
kao danas, svi proračuni u FBiH povući će sredstva iz komercijalnih
banaka na račune Centralne banke BiH, navodi se u prijedlogu Vladinih
mjera.
Predviđeno je i subvencioniranje kamata u iznosu od 50 posto na
potrošačke kredite i leasing građana za nabavu robe domaće proizvodnje.
Korisnici kredita
Krediti bi bili davani s rokom otplate od pet godina pod uvjetima koji
ne mogu biti nepovoljniji od uvjeta koje Vlada dogovori s bankama.
Korisnici kredita će morati dostaviti dokaze da su nabavili robu
proizvedenu u BiH.
Damir Mašić, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, kaže
kako je upitno tko će vršiti odabir korisnika kredita te da je
nepoznato otkud Vladi procjena da će za subvencioniranje kamata biti
potrebno pet milijuna KM.
Teško provediva je i mjera koja predviđa da se izmjenom zakonskih
propisa osigura da u velikim trgovačkim centrima mora biti minimum 60
posto domaće robe.
-Tko će kontrolirati plasman domaćih proizvoda. Kako će se to mjeriti u
broju, količini, težini, pita Mašić.
Tržni centri morat će imati 60 posto proizvoda iz BiH
Izgubili od časnih sestara: Pravni fakultet mora predati nekretninu, do tada svaki mjesec moraju plaćati tisuće eura
Družbi sestara milosrdnica 1997. vraćene su zgrade otete u bivšem režimu, ali hrvatske Vlade od tada nisu našle zamjenski prostor za Pravni fakultet
FOTO U iseljeništvu je oko 3,2 milijuna Hrvata, znate li u kojim zemljama ih ima najviše?
Valovi iseljavanja dogodili su se u više vremenskih perioda.
Isplivali detalji tučnjave u svlačionici Zagreba! Mandić teško nastradao, propustit će SP?
U u svlačionici je došlo do napetosti kada su neki suigrači prigovorili Kosu zbog njegove igre. Situacija je eskalirala nakon što mu je hrvatski golman i reprezentativac Matej Mandić nešto rekao, na što je Kos reagirao udarivši ga šakom u lice.
One su duša svakog hrvatskog malog mjesta: 'Kad zapadne snijeg u Gorskom kotaru, malo tko im dolazi osim nas'
Tamo gdje je tempo sporiji, a svatko svakoga poznaje, vlada posebno ozračje zajedništva i međusobne suradnje. U malim hrvatskim mjestima poštari i poštarice često su svima dobri znanci, uvijek spremni pomoći u rješavanju nekog problema. Donosimo priče iz četiri hrvatske regije.
Europa se drastično okreće energetskom rješenju koji može predstaviti izazov manjim tržištima
Kako bi se zadovoljile sve veće energetske potrebe, očekuje se da će LNG igrati ključnu ulogu u prijelazu na čistiju energiju, posebno u Europi.