U bitku za čelnika SDA uključila se i Amerika

Tjedan dana prije jednoga od najvažnijih izbora unutar Stranke demokratske akcije (SDA) danas su utvrđena imena kandidata za predsjednika ove stranke čijim će se izborom definirati smjer stranke u sljedeće četiri godine. Izbor prvoga čovjeka SDA nije se samo zadržao u ravni unutarnjeg pitanja ove stranke, nego je dobio značenje potvrde snage “prvog kod Bošnjaka” koji će taj primat potvrditi prema Harisu Silajdžiću.

To je siže i svih razmišljanja nakon posjeta američkoga potpredsjednika Josepha Bidena koji je u svojemu govoru jedino poimenice spomenuo Sulejmana Tihića kao paradigmu spremnosti razgovora oko postizanja kompromisa u Bosni i Hercegovini, nasuprot Harisu Silajdžiću koji je stvari postavljao tako da se isključivo trebaju ostvariti njegova razmišljanja.

Poruka Silajdžiću
No ta poruka, smatra i stranački dužnosnik Hasan Čengić, neće imati pretjeranog utjecaja na zbivanja unutar same SDA budući da su stvari definirane unutarnjom kampanjom i pripremom u samoj stranci. Iako su statutarne odredbe išle na ruku Tihića, Čengić smatra da je Bakir Izetbegović ipak u blagoj prednosti, a znakovitim smatra da niti jednu kandidaturu aktualni predsjednik nije zaslužio iz Sarajeva. Prema njegovoj i ocjeni drugih dužnosnika unutar SDA, prvi put se vodila istinska kampanja trojice relevantnih političkih dužnosnika Adnana Terzića, Sulejmana Tihića i Bakira Izetbegovića.

Pa ipak, do danas je iz općinskih organizacija Stranke demokratske akcije Tihić je dobio više od 80 kandidatura, Izetbegović oko 30 i Terzić oko deset kandidatura. Ključ uspjeha budućeg predsjednika leži u što široj potpori stranačkih organizacija budući da je glasovanje na Kongresu SDA organizirano slično kao američki predsjednički sustav biranja elektora, što u ovome slučaju daje prednost Tihiću.

Otvorenost kandidata
Sve internetske ankete, s druge strane, daju apsolutnu prednost Terziću koji djeluje najprihvatljivije toj širokoj populaciji od kojih značajan broj nije iz SDA. Za Izetbegovića, prema tim vanjskim anketama, ipak bi glasovao najmanji broj ljudi. O tome svjedoče djela i činjenice koje kažu da su Terzić i Tihić iznimno skloni kompromisu. Terzićevo vladanje Vijećem ministara je bilo najbolje, dok je Tihić napravio najveći politički iskorak s Prudskim sporazumom.

Upravo na ovoj temi ga kritizira Izetbegović. On veli da svoju misiju predsjednika vidi u ravni pomirenja članova stranke čiji se sustav vrijednosti kreće od vjere, nacije, države. Terzić pak glavninu motiva za utrku za čelnika SDA crpi iz vođenja Vijeća ministara i spremnosti na postizanje ključnih dogovora i demokratizacije stranke, dok je Tihiću jedan od glavnih ciljeva nastavak sadašnje politike te izgradnja stranke otvorene za sve narode.