Platforma solidarnosti uspostavljena je na razini Europe, a Hrvatska je spremna primiti 20 tisuća ukrajinskih izbjeglica. Koliko se onih koji bježe od agresora može smjestiti na prostorima Lijepe Naše, objašnjavao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović početkom ožujka. Prvi valovi tražitelja zaštite krenuli su tada, u Hrvatsku je stiglo nešto više od četiri tisuće Ukrajinaca, otprilike isto koliko ih je stiglo i u posljednjih mjesec i pol. Sveukupno, na jučerašnji dan – 20.005 ljudi.
Samo jedan tražio azil
Pet više nego je Hrvatska rekla da je spremna prihvatiti, a s obzirom na to da svakog tjedna još uvijek pristiže otprilike tristotinjak ljudi, ispitali smo planira li se s pružanjem zaštite uskoro stati. Ne jer ionako se u startu očekivalo puno više od 20 tisuća izbjeglica, kažu nam u raznim ukrajinskim udrugama, a iz Ministarstva unutarnjih poslova ističu kako "postoje kapaciteti i dobro postavljena organizacija", pa će Hrvatska svoje granice za Ukrajince i dalje držati otvorenima.
– Na dan 19. lipnja 2022. godine zaprimljeno je 14.737 zahtjeva za privremenom zaštitom te je izdano 13.655 iskaznica stranca pod privremenom zaštitom – kažu nam u MUP-u.
Pitamo i jesu li Ukrajinci prijavljivali i boravišta, odnosno prebivališta. Da, kažu, a važeći privremeni boravak u najvećem broju odobren je u svrhu rada za 1888 Ukrajinaca te 359 u svrhu spajanja obitelji, dok je jedan državljanin Ukrajine zatražio i međunarodnu zaštitu, odnosno u postupku je za azil. Tisuću dozvola za boravak i rad ukrajinskim državljanima izdano je od siječnja, govore u MUP-u, od toga 576 za novo zapošljavanje, 340 za produljenje dozvola te 84 za sezonske radnike. A kako uopće izgleda dolazak u Hrvatsku? Svatko tko iz Ukrajine dolazi na jedan od graničnih prijelaza, graničnoj se kontroli izjasni kao raseljena osoba kojoj je potrebna privremena zaštita. Granična policija onda provodi "graničnu kontrolu i daje letke s osnovnim informacijama". Ako pristigle osobe nemaju već dogovoren smještaj u Hrvatskoj, upućuje ih se u prihvatne centre, a onda u smještaje uglavnom kolektivne naravi; hotele, kampove, apartmane koje je osigurala država.
Oni koji, pak, po dolasku na hrvatsku granicu, kažu da imaju već osiguran smještaj "kod prijatelja, rodbine ili slično", svoj put samo mogu nastaviti. Takvih je u Hrvatskoj trenutačno 18.275, odnosno tek 1710 Ukrajinaca boravi u kolektivnom smještaju, odnosno o njihovim troškovima brine se uglavnom država. Može ona, doduše, plaćati i privatni najam, najviše 3600 kuna za stan i režije mjesečno, odlučila je Vlada prije gotovo tri mjeseca, ali Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova do početka lipnja potpisalo je ni 600 ugovora s vlasnicima nekretnina o stambenom zbrinjavanju osoba raseljenih uz Ukrajine.
Što se demografije tiče, od 20.005 ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj, žena je 10.020, odnosno 50,1 posto, muškaraca 3180 (15,9 posto), dok je djece 6805 ili 34 posto. Ona se, naravno, mogu priključiti hrvatskom obrazovnom sustavu, međutim, manji broj roditelja odlučuje se na takvu praksu. Kažu barem tako podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja s konca svibnja, kad je u osnovne škole bilo upisano 1292 djece, 203 išlo ih je u vrtiće, dok je srednju školu pohađalo 136 učenika pod privremenom zaštitom. Zašto se dvije trećine pristigle ukrajinske djece nije priključilo našem obrazovnom sustavu, pojasnili su iz Ministarstva obrazovanja. Kako kažu, dio njih vjerojatno je uključen u online nastavu iz Ukrajine, koje je organiziralo njihovo ministarstvo u suradnji s UNICEF-om, dok vrtići i srednje škole, u koje je ukupno upisano ni 350 klinaca, u Hrvatskoj nisi obvezni. Djeca iz Ukrajine također, prije nego upišu škole kod nas, moraju proći pripremnu nastavu hrvatskoj jezika u trajanju od 70 sati, položiti test, a usporedno s učenjem jezika, prate i redovitu nastavu u školama. Potražili smo još i podatke o nezaposlenima, odnosno o onima koje je Hrvatski zavod za zapošljavanje evidentirao i kojima se nastoji pronaći zaposlenje.
Integracija na tržištu rada
Od početka godine do 23. svibnja 980 nezaposlenih osoba iz Ukrajine zabilježio je HZZ, od čega ih se 180 nalazilo na području Zagreba. Inače, u ožujku, kad je Hrvatska primila 11 tisuća izbjeglica, ministar Božinović je objašnjavao kako će se većina integrirati na tržištu rada.
– Ti ljudi mogu početi raditi odmah. To je naš interes, ali to je i interes izbjeglica. Kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje i mobilne timove, zajedno s Udrugom poslodavaca, na nama je svima da pokažemo fleksibilnost da se ti ljudi čim prije integriraju na tržište rada. Znamo da se radi većinom o ženama, tako da je to pitanje usko povezano i sa zbrinjavanjem djece u školama i vrtićima – rekao je Božinović.
VIDEO Objavljena lista zemalja čije će kompanije najviše pogoditi rat u Ukrajini. Evo na kojem je mjestu Hrvatska
dobro nam dosli! nadamo se da se je sve dobro i da se dobro osjecate u Hrvatskoj