Pretrpane vrtićke grupe s dvostruko više djece nego što je to propisano, nerijetko i po 25 ili čak 30-ero djece na jednu odgajateljicu, problem je o kojem se govorilo i prije 10 i prije 15 godina.
Međutim, mnogi ga gradovi nisu riješili ni danas usprkos činjenici da je Državni pedagoški standard donesen 2008. godine, a trebao je u cijelosti zaživjeti do 2014. i usprkos poražavajućoj natalitetnoj slici! Brojni gradovi nisu stvorili uvjete za njegovu punu primjenu pa tako ni danas u mnogim vrtićima nije moguće imati asistenta ili pomagača za djecu s posebnim potrebama, kojih nije malo. Isto tako, mnogi gradovi, iako su to dužni kao osnivači dječjih vrtića, nisu osigurali adekvatne prostore u kojima borave vrtićke i jaslićke skupine već su oni derutni ili pretijesni, a također nisu osigurali sigurna i primjrena vanjska igrališta za malu djecu.
Sve to dovodi u pitanje sigurnost djece u tim vrtićima i čini lošima uvjete rada odgajatelja, koji zato rade pod pojačanim fizičkim i psihičkim naporima, što im utječe na zdravlje. Posljedice osjećaju već nakon 20 godina rada pa ne mogu raditi ni do 65., a kamoli do 67., poručuju iz Sindikata obrazovanja medija i kulture hrvatske.
- Poručujemo premijeru Plenkoviću da pojača mehanizme nadzora i kontrole nad lokalnim zajednicama jer one provode vlastite zakone koji su iznad zakona donesenih u Saboru. Zbog toga trpi zdravlje radnika u predškolskom sustavu - rekla je Božica Žilić iz Sindikata, dodajući kako od vlasti na svim razinama očekuju razvijanje partnerstva i socijalni dijalog, a bolji uvjeti rada u predškolskim ustanovama nisu luksuz već potreba.
- Briga za najmlađe mora biti planski osmišljena, kontinuirana, cjelovita, pedagoški i razvojno opravdana, bitna svih 365 dana u godini, a nikako fragmentirana i populistička - poručila je B. Žilić.