U SAD-u će ‘svijetliti’ vjetar, plima i oseka

Barack Obama pozvao je na Dan planeta Zemlje svoju naciju na početak “nove ere u uporabi energije”, što bi unaprijedilo očuvanje okoliša i potaknulo gospodarski razvoj te otvaranje novih radnih mjesta.

Izabravši za mjesto možda i povijesnog govora gradilište vjetroelektrane u Iowi, državi koja je iza Teksasa druga po proizvodnji energije iz vjetroelektrana, Obama je kazao da kratkoročno SAD i dalje traga za izvorima nafte i plina, no da će se njegova administracija orijentirati na obnovljive izvore.

Kina izazvala na utrku?
Rekao je da bi SAD 2030. uporabom vjetra mogao pokrivati 20 posto potreba za električnom energijom te da i dalje ostaje pri tome da SAD do 2020. emisiju CO2 smanji 20 posto, što bi donijelo 250.000 novih radnih mjesta, odnosno da je smanji 83 posto do 2050. Najavio je i prvi program u SAD-u o planovima za izgradnju elektrana koje bi se koristile energijom plime i oceana. Obama je govor zaključio porukom da će nacija koja bude globalno vodila u tehnologiji čiste energije biti i svjetski lider u 21. stoljeću.

Osim Dana planeta Zemlje, razlog za takav tajming njegova nastupa i takav zaključak valja tražiti u tome što je prije nekoliko dana savjetnik vlade NR Kine Hu Angang izjavio da bi njegova zemlja trebala preuzeti vodeću poziciju na klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu u prosincu, također smatrajući da bi to Kini osiguralo svjetsku lidersku poziciju u gospodarstvu. Kina je usto neizravno najavila da će prvi put postaviti vlastite ciljeve u ograničenju emisije CO2, što je radikalan zaokret u njezinoj politici, ali i da očekuje da se SAD ponaša sukladno tome.

Opozicija u Kongresu
Obama, pak, muku muči s republikancima u Kongresu, ali i demokratima iz država s velikom proizvodnjom fosilnih goriva. Pod njihovim je pritiskom do ovog govora prigušio svoj predizborni proekološki elan, pa čak i privremeno marginalizirao Ala Gorea, što se sada, čini se, mijenja.

SAD danas samo 2 posto potreba za energijom pokriva iz vjetroelektrana, no u sklopu financijskih poticaja zbog krize kao pomoć “zelenim projektima” odobreno je 8 milijardi dolara. Ilustracije radi, Hrvatska iz vjetroelektrana godišnje dobiva 47 GWh energije, a procjenjuje se da ima potencijala za čak 2600 GWh.