KLIJENTELIZAM

Unutarstranački izbori u HDZ-u: Što čine protiv korupcije?

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Andrej Plenković i Miro Kovač
Foto: Tobias Hase/DPA/Pixsell
Andrej Plenković na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu
Foto: Jurica Galoić/Pixsell
Miro Kovač
21.02.2020.
u 16:32
Među identitetska pitanja oko kojih se vrti unutarstranačka kampanja ovih su se dana uspjela progurati i pitanja klijentelizma
Pogledaj originalni članak

Među identitetska pitanja oko kojih se uglavnom vrti unutarstranačka kampanja u HDZ-u ovih su se dana, iako u znatno manjoj mjeri, ipak progurala i ona o klijentelizmu i korupciji. Klijentelizam je kao jednu od težih boljki stranke i društva od samog početka označio Davor Ivo Stier, kandidat za potpredsjednika HDZ-a u timu Mire Kovača.

Zakon na čekanju

Pravednu i učinkovitu državu i borbu protiv korupcije kao cilj svojeg programa za sljedeće četverogodišnje razdoblje na subotnjem izbornom skupu u Mimari označio je i aktualni šef HDZ-a Andrej Plenković. Pitanje je, međutim, koliko je HDZ na svim razinama doista spreman na borbu protiv klijentelizma i korupcije, s obzirom na mnoštvo afera, od lokalnih do državne razine, koje gotovo svakodnevno pune medijske stupce.

Video: Miro Kovač, Ivan Penava i Davor Ivo Stier najavili kandidature

Plenkovićev tim u svom programu navodi niz antikorupcijskih mjera koje je njegova Vlada već provela i najavljuje nove mjere, poput objave imovinskih kartica sudaca i pravosudnih dužnosnika te regulacije lobiranja. U ovom timu vjeruju da će slabu efikasnost pravosuđa, koja je dobrim dijelom kriva za percepciju visoke korupcije među hrvatskim građanima, dijelom riješiti i nedavne izmjene kaznenog zakonodavstva, koje bi trebale osigurati brži i djelotvorniji sudski postupak. Najzanimljiviji dio antikorupcijskog programa Andreja Plenkovića ipak je onaj koji govori o prevenciji korupcije. Najavljuje se, konkretno, unapređenje normativnog okvira za područje sukoba interesa, a cilj je, precizira se, donijeti zakonski okvir koji će omogućiti daljnji iskorak prema kvalitetnijem i učinkovitijem sustavu prevencije sukoba interesa. No, ono što je Plenković dosad činio na ovom području dovodi u pitanje iskrenost proklamirane antikorupcijske mjere.

Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa čeka se već godinama jer je postojeći pokazao manjkavosti u određenim područjima. No, zadnji prijedlog koji je u javnost pušten iz Plenkovićeve Vlade, onaj iz kuhinje sada već bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića, nudio je rješenja koja bi to tijelo svela na pukog administratora imovinskih kartica. Kuščević je u međuvremenu otišao iz Vlade pod pritiskom imovinskih afera, zakon je povučen iz procedure, a novi prijedlog nije ugledao svjetlo dana i vjerojatno i neće prije kraja mandata.

Koliko mu je stalo do prevencije sukoba interesa, u međuvremenu je pokazao i sam Plenković, koji je odbio surađivati s Povjerenstvom oko putovanja s nizom HDZ-ovih dužnosnika na skup EPP-a u Helsinkiju. Ovo neovisno antikorupcijsko tijelo premijer je blokirao u još jednom važnom postupku, onom u kojem se propituje njegova uloga u osnivanju skupine “Borg”, koja je pisala Zakon o izvanrednoj upravi u društvima od sistemskog značaja, tzv. lex Agrokor. Donošenje odluke u ovom postupku Plenković je onemogućio zahtjevom za izuzeće predsjednice Povjerenstva Nataše Novaković zbog njezina prijašnjeg angažmana u Udruzi poslodavaca, čiji je član bio i Agrokor.

Tim Mire Kovača u nešto je lagodnijoj poziciji kada najavljuje borbu protiv korupcije i klijentelizma jer nitko od njih trenutačno ne obnaša vlast u državi pa i se ne može prozvati za loše rezultate. No, daleko od toga da neki od njih i sami nisu pridonijeli visokoj percepciji korupcije. Primjerice, izjava Milijana Brkića na dan kada je objavio da će se kandidirati za potpredsjednika stranke da HDZ-u “nije problem u aferama, već je problem što je HDZ za svog političkog protivnika naciljao desnicu, a ne ljevicu”.

Nisu imuni na klijentelizam

Da na klijentelizam nije posve imun ni Miro Kovač, glavni Plenkovićev izazivač za funkciju predsjednika stranke, pokazala je i priča o njegovu sudjelovanju u Nadzornom odboru Hrvatske poštanske banke. Portal Index objavio je da je Kovaču kao član NO HPB-a 2007. godine uspjelo stambeni kredit od oko 311 švicarskih franaka podignut u Privrednoj banci Zagreb pretvoriti u HPB-ov kunski uz povoljniju kamatu.

Iako u njegovu stožeru ističu kako je sve učinjeno po zakonu, sama činjenica da je Kovač ušao u NO HPB-a, činjenica je da Kovač ni po obrazovanju ni po karijeri nema veze s bankarstvom, što znači da je imenovan isključivo po stranačkoj liniji, protiv čega su ovih dana svi u HDZ-u

Video: Raspisani unutarstranački izbori u HDZ-u

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar ninja111
ninja111
18:02 21.02.2020.

Što rade s korupcijom? Podržavaju je. 😂😂😂

MO
moškov
16:48 21.02.2020.

mislim da se najveca utakmica odigrala izmedju vodecih aktualnih politicara i bivseg agrokora u svezi svega sporkoga u hrvatskoj...

PL
Playmaker
18:24 21.02.2020.

Stier,Kovač???? Daj nemojte biti smiješni !!!! Plenkoviću ni do koljena !!!