Đurđa Adlešić i Josip Friščić, koji mjesecima poletno promoviraju koaliciju HSLS-a i HSS-a, očekuju da će istraživanja rejtinga stranaka vrlo brzo nagraditi njihov trud. Preksutra će od agencija koje testiraju politički puls nacije službeno zatražiti da ubuduće ispituju rejting njihove koalicije, umjesto da, kao dosad, popularnost liberala i seljaka mjere zasebno.
Entuzijastički
vjeruju da će ankete pokazati da je koalicija HSLS-HSS treća snaga na
tržištu bez koje neće biti moguće komponirati buduću državnu
vlast. Hoće li se nakon izbora okrenuti HDZ-u ili SDP-u, zasad ni oni
ne znaju. No, zanimljivi su svima.
Ivo Sanader znakovito se, ali diskretno zanima trebaju li njegovi
partneri iz HSLS-a kakvu pomoć iz Banskih dvora. Potpredsjednik Vlade
Damir Polančec premijerov je "časnik za vezu" prema
Friščiću. Ivica Račan je prije odlaska u bolnicu ručao s
Đurđom Adlešić i tada su se uglavnom prisjećali grijeha i
propusta iz svoje stare koalicije koji su im suradnju učinili
nemogućom.
I SDP i HDZ žele izgraditi mostove prema žuto-zelenim
partnerima.
- Sigurno je da nismo sluge nijednog lidera niti smo dio ičije
kampanje kaže Adlešić.
Uz promotivne aktivnosti, dvije su se stranke posljednjih tjedana
bavile usuglašavanjem izbornog programa. Savez s liberalima
HSS-u je prilika za modernizaciju. Za stranku koja je u Saboru govorila
o homoseksualcima kao o bolesnicima koje treba liječiti, izjava Josipa
Friščića da HSS nije protiv istospolnih zajednica jer
homoseksualnim parovima treba dati materijalna i socijalna prava kakva
imaju heteroseksualni parovi, zvučala je kao revolucionaran zaokret.
Jednako radikalno zvučala je i vijest da HSS odustaje od zahtjeva da se
rad trgovina nedjeljom zabrani.
Upravo na inzistiranje HSS-a kako nedjelju treba zaštititi
od agresivnih poslodavaca jer je to dan koji je Bog odredio za obitelj,
bivša je vlast donijela neustavan zakon kojim je zabranila
rad trgovina nedjeljom. HSS sad drži da bi zabrana bila
kontraproduktivna te podržava HSLS-ov prijedlog izmjena Zakona o radu
kojim bi se radnici zaštitili od neplaćena izrabljivanja. U
HSS-u kažu da ne odustaju od svoga svjetonazora jer ne bi,
npr., nikad dali pravo homoseksualcima da posvajaju djecu ali
su shvatili da im politika mora pratiti vrijeme u kojem živimo.
- Bilo bi bedasto da mi u HSS-u ostanemo posljednje političke
"konzerve". Godinama smo bili najčvršći saveznici Katoličke
crkve. No, potpora koju smo joj dali kad je riječ, npr., o radu
trgovina nedjeljom, nikad nam nije bila vraćena. Kad dođe vrijeme
izbora, 90 posto katoličkih svećenika agitira za HDZ kaže
jedan član HSS-ova vodstva.
Liberali će, pak, podržati HSS-ov zahtjev da se ukine "zakon o nula
promila", a obje su stranke suglasne da alkoholna prohibicija treba
ostati na snazi samo za mlade vozače. Podržat će i HSS-ovu
poljoprivrednu politiku, a tema budućih razgovora svakako će biti i
zaštita okoliša. HSS se, naime, kani okrenuti
ekološkim temama, držeći da bi time mogli privući dosta
birača. Cilj im je, kažu, podići stalnu podršku HSS-u sa
sedam na 15 posto glasova. Zaokret prema temama koje se ne tiču
isključivo sela napravili su nametanjem rasprave u Saboru o zagađenosti
Siska. Nastavit će i dalje, kažu, a jedna od tema je zaštita
vode kao jednoga od najvećih hrvatskih bogatstava. HSS smatra da pitku
vodu treba zaštititi od multinacionalnih kompanija.
Iako će se izbornim listama baviti tek prije ljeta, već se zna da će
HSLS nositi liste u I. izbornoj jedinici (Davor Štern), III.
(Ivan Čehok) te eventualno IX. (Stanko Zrilić). Đ. Adlešić
za sebe kaže da je ne muči taština, pa će prvo mjesto u II.
izbornoj jedinici prepustiti Joži Friščiću.
Ankete pokazuju da bi u toj jedinici mogli osvojiti četiri ili pet zastupnika. Bude li sve išlo kako planiraju, koalicija HSS-HSLS u Sabor bi ušla s najmanje 20 zastupnika. Ne očekuju probleme pri sastavljanju lista. Podloga za to bit će rezultati parlamentarnih izbora 2003. te županijskih 2005. U HSLS-u su svjesni da je HSS jači i neće se, kažu, postavljati nerealno.