Hoće li se uži kabinet Vlade proširiti, kao što se zauzima HSS, koji bi rado u tom Vladinu tijelu imao i člana vlastite stranke? Hoće li taj najuži premijerov tim početi funkcionirati kao neka vrsta izvršne petorke? Ili će pak biti ukinut, kao što se navodno sugerira iz jednog HSLS-ova bloka?
Čini se da se funkcioniranje užeg kabineta našlo na meti političkih kritičara, kao što je to povremeno i ukupna Vlada. U užem su kabinetu Vlade uz premijera još samo njegov zamjenik dr. Goran Granić i potpredsjednici Željka Antunović i Slavko Linić. Rad je užeg kabineta definiran u Zakonu o Vladi koji je donesen u vrijeme HDZ-ove dominacije, ali tada je brojio više članova. U Vladi je bilo više potpredsjednika, a na sastanke užeg kabineta dolazili su i državni ministri. Račanova je Vlada, međutim, izjednačila sve ministre i odlučila se za manje potpredsjednika.
Koje ovlasti daje zakon
Što je posao užeg kabineta? Prema Zakonu o Vladi, uži kabinet predlaže mjere provedbe Vladine politike, prati ostvarivanje Vladina programa, prethodno raspravlja o određenim pitanjima iz nadležnosti Vlade i usklađuje rad članova Vlade. Premijer, koji u pravilu predsjeda užem kabinetu, može na sastanke pozvati po potrebi druge članove Vlade. Samo u slučaju ratnog stanja, ugrožene neovisnosti ili velikih elementarnih nepogoda, uži kabinet može donositi odluke s tim u vezi, ali na idućoj sjednici o tim se odlukama mora izjasniti ukupna Vlada.
U praksi, na sastancima užeg kabineta ponajprije se utvrđuje prijedlog dnevnog reda Vladine sjednice, nakon što potpredsjednici, koji su voditelji pojedinih Vladinih koordinacija, procijene koliko je koja tema spremna i usuglašena, a da bi mogla biti uvrštena u dnevni red. Uži kabinet također će za sjednice Vlade pripremiti kadrovske prijedloge, nakon što zaprimi prijedloge od ovlaštenih predlagača. Ako u pripremama sjednica neka pitanja ostanu neusuglašena, uži će kabinet o njima raspravljati. U praksi je uži kabinet tehničko tijelo, koje u završnici priprema sastanke punog Vladina sastava na kojem se odluke donose.
O politički osjetljivijim temama premijer se u pravilu unaprijed konzultira sa šefovima vladajućih stranaka.
- Uži kabinet najčešće samo priprema dnevni red za redovite sjednice, a i taj se dnevni red po odluci članova Vlade može mijenjati - kaže zamjenik premijera dr. Goran Granić. Uži kabinet smije sam odlučivati samo o tome hoće li Vlada pihvatiti pokroviteljstvo nad pojedinim akcijama, ali samo u slučaju da to pokroviteljstvo za Vladu ne povlači materijalne obveze, kaže dr. Granić.
Više informacija, više moći
Zašto, međutim, uži kabinet stilom rada ipak navlači nezadovoljstvo među koalicijskim partnerima koji ne sudjeluju izravno u radu toga tijela? Sigurno je, naime, da se informacije o raznim dnevnim i političkim događajima prvo slijevaju prema Banskim dvorima, kao središtu izvršne vlasti, a ne prema pojedinim ministarstvima i parlamentu. Tko je bolje informiran, u prednosti je i po definiciji moćniji, što kod drugih može izazvati nezadovoljstvo. Katkad to nezadovoljstvo ide na adresu ukupne Vlade, ponekad prema onom njezinom dijelu koji je koncentriran u Banskim dvorima. No, napetosti koje proizlaze iz te pozicije postojale su i u vrijeme jednostranačke Vlade, kao i još prije, u jednostranačkom sistemu. Vlade su uvijek bile brže i eksponiranije od parlamenta. U razumijevanju razlike između izvršne i zakonodavne vlasti čini se da je još puno rupa.
Nezadovoljstvo ide i otud što su u sadašnjem sastavu užeg kabineta praktički zastupljene samo dvije stranke: SDP kroz premijera i dva potpredsjednika te HSLS u osobi zamjenika premijera.
Ako pitanje užeg kabineta i formalno dođe na dnevni red, rasplet bi mogao ići u dva smjera. Moguće je, naime, kao što se zauzima HSS, da u uži kabinet uđu i predstavnici drugih stranaka. To bi značilo da će uži kabinet funkcionirati kao "izvršna petorka". U tom bi slučaju Vlada bila još više izložena strančaranju.
Vlada o Vladi
Drugo je moguće rješenje da se uži kabinet ukine, ali bi u tom slučaju još više ovlasti dobio premijer. Možda bi za efikasnost Vlade doista korisnije bilo da je premijer okupio oko sebe malu, ali stručno najjaču moguću ekipu savjetnika, a da sadašnje poslove užeg kabineta obavlja sam uz pomoć toga savjetničkog tima. - To nismo napravili upravo zato da nam se ne bi prigovorilo kako preuzimamo odgovornosti ministarstava i kako se previše moći koncentrira u osobi premijera - kaže dr. Goran Granić.
Vlada će se na zatvorenoj sjednici 3. siječnja baviti "sama sobom", odnosno analizirat će svoj dvogodišnji rad i učinkovitost. Nakon te sjednice znat će se pouzdanije u kojoj se mjeri i unutar Vlade rad užeg kabineta prepoznaje kao stvarni problem.
Deana Knežević