Zaposlenici HZZO-a, ali i odvjetnici koje je ta kuća unajmila da pomognu naplatiti regresna potraživanja, oštetili su Zavod za oko osam i pol milijuna kuna.
Neaktivni odvjetnici
Nalaz je to službe za unutrašnju kontrolu koju je, neslužbeno doznajemo, šef HZZO-a Tihomir Strizrep, osnovao lani kako bi, prvi put nakon 1999. godine, provjerila poslovanje Zavoda. Večernji list u posjedu je nalaza kontrole, prema kojem je čak 1420 regresnih postupka zbog neaktivnosti i neažurnosti djelatnika u vođenju postupaka palo u zastaru. Iako je "zastara" bilo tijekom svih 10 provjeravanih godina, većina je, navode neka očitovanja, zastarjela od 2004. i 2007., a njima je Zavod od osiguravajućih društava i tvrtki trebao naplatiti štetu nastalu liječenjem osiguranika nakon prometnih nesreća i ozljeda na radu. Osim otkaza, koje su neki djelatnici već dobili, protiv zaboravljivih i neaktivnih inspekcija je predložila pokretanje postupaka kaznene odgovornosti za nastalu štetu te slanje cjelokupne dokumentacije DORH-u.
A kako je osam i pol milijuna kuna, koje pripadaju osiguranicima, "palo u zaborav" i ostalo u vlasništvu privatnog kapitala, inspekciji su objasnili voditelji područnih ureda u očitovanjima. Bjelovarski je ured, tako, nenaplaćena potraživanja i prije pokretanja naplate arhivirao u daruvarskoj ispostavi koja je onda, tvrde, bila poplavljena pa je voda uništila ključnu dokumentaciju. Drugi je pak dio predmeta zastario jer su više od tri godine čamili kod odvjetnika kojeg je, inače, tvrde, odabrala Direkcija HZZO-a i naredila Bjelovarčanima da mu ih prepuste.
Čakovčani nisu naplatili više od sto tisuća kuna jer nisu ni ustrojili službu za vođenje regresnih postupaka. Djelatnici te HZZO-ove podružnice brane se da im 11 godina nisu bili jasni napuci za provođenje tih postupka, koje su iz Zagreba dobili još 1999. godine, pa su potraživanja pala u zastaru dok su čekali jasnije upute.
Uoči roka zastare
Karlovački ured nije ni pokušao naplatiti oko tri milijuna kuna štete. Riječ je o tome, pravda se u očitovanju rukovoditeljica, da su neka potraživanja, začudo, knjižena kao zastarjela iako to, zapravo, nisu bila. Usto, radnici u uredu nisu dorasli obavljanju posla, a ona s njima ima i jako otežanu komunikaciju. Dodaje da su neki predmeti zastarjeli zbog neusklađenog rada pravne i financijske službe, dok druge, tuži se, nisu naplatili zbog čestih problema s MUP-om u vezi s nabavom zapisnika. U Požegi, Dubrovniku i Varaždinu kutije s predmetima, također, dočekale su zastaru kod lokalnog odvjetnika, kojeg je odabrao Zagreb, dok u Pazinu za oko 600 tisuća nenaplaćenih kuna tvrde: „Novac je propao jer nema ujednačene sudske prakse, pa se nije znalo zastarijeva li predmet za tri ili pet godina." Podružnica u Rijeci nije naplatila oko 615 tisuća kuna jer su pri preseljenju pogubili dokumentaciju, a u nekim slučajevima i cijele fascikle s predmetima, i tako ostali bez dokaza.
Milijun i pol kuna štete Zavodu nanijeli su i djelatnici u Zadru koji su zaboravili na čak 210 predmeta. Sjetili su ih se, doduše, kratko prije isteka roka zastare, no prekasno da naplate štetu. Objašnjenje ove očite manipulacije inspekcija HZZO-a nije dobila jer djelatnice koje su se bavile zahtjevima više ne rade u podružnici, dok je uposlenik odgovoran za najveći dio nenaplaćenih potraživanja na bolovanju, a zdravstveno stanje mu je, navodno, takvo da se ne može očitovati. Što se Zagreba tiče, u zastaru je otišlo više od 2,200.000 kuna jer 91 postupak za naplatu štete nije pokrenut u zakonskom roku. Zanimljivo je i da je prosječna vrijednost „zastarjelog" potraživanja u glavnom gradu oko 25 tisuća, dok je u drugim gradovima do osam tisuća kuna. Znači li ovaj nalaz unutrašnje kontrole to da su djelatnici i odvjetnici HZZO-a namjerno zaboravljali predmete u ladicama, utvrdit će, dakle, mjerodavne institucije.
Sve te gangstere koji su digli toliku lovu iz Zavoda bi trebalo ukrcati u prvi avion i pravac Južna Koreja