Poljoprivrednici, a posebno vinogradari i voćari, na svojoj koži osjećaju koliko se klima promijenila. Iz godine u godinu te promjene nama vinogradarima nanose veliku štetu. Posljednjih godina naše su vinograde poharali mrazovi, tuče i olujna nevremena. Naši vinogradari ulažu nadljudske napore kako bi uzgojili vinovu lozu, no klima je neumoljiva. Kada smo u veljači vidjeli da temperature prelaze 20 stupnjeva, znali smo da će loza propupati, no da je u nastavku proljeća može uništiti naglo zahlađenje. Prije ovotjednog mraza neki su izboji loze dosezali 40 centimetara. Bujanje loze uranilo je najmanje mjesec dana u odnosu na prethodna desetljeća - kazao je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge Bregovita Hrvatska i vinar Vinarije Polovanec. Među vinogradima koji bilježe najveću štetu, su oni Vinarije Miklaužić iz Popovače.
- Na 17 hektara vinograda mraz je nanio štetu od 100%. Riječ je o mrazu u noći s nedjelje na ponedjeljak. Nadali smo se da temperatura neće jako pasti, pa smo u vinogradu palili bale sijena. To stvara jak dim i uzrokuje turbulencije zraka što može biti od pomoći ako je temperatura -1 stupanj. Nažalost, temperatura je pala na -3 stupnja i vinogradu nije bilo spasa. Unatoč tome, iduće smo jutro po lozi prskali aminokiseline što joj je svojevrsni lijek za stres. Idućih dana vidjeli smo da je sve bilo uzalud - kazao je Marko Miklaužić, vinogradar i vinar Vinarije Miklaužić.
U njezinu vinogradu najveću je štetu pretrpjela vinova loza autohtone sorte škrlet. Ona se prostire na 11 hektara, a na ostalih šest su muškat, crni merlot i crni pinot. Vinograd je osiguran, a njemačka osiguravajuća kuća VH već je izašla na teren i potvrdila stopostotnu štetu u vinogradu. Ne opreostaje ništa drugo nego nada da će loza roditi bar u manjim vinogradima, onima na drugim lokacijama gdje se loza nije toliko brzo razvila.
FOTO Nevjerojatne scene sa Suska, cijeli otok zabijelila tuča: 'Padala je sat vremena, nestalo je struje'
Jadni ljudi ali bit će manje pijanih. Bila bi ipak veća šteta da je uništilo korisnije poljoprivredne kulture