Na Markovu trgu održao se veliki prosvjed Inicijative za boljitak hrvatskog sestrinstva na kojem se okupilo 2000 medicinskih sestara i tehničara.
Brojni građani pridružili su se prosvjedu.
– Želimo naglasiti izostanak potpore sindikata, što je u jednom demokratskom društvu neprihvatljivo. Dužnost je sindikata štiti svoje članove, a mi smo ovdje. Rijetke su prigode koje su prvi put u povijesti hrvatskog sestrinstva organizirane bez sindikata. Sestre i tehničari nikad nisu bili ujedinjeni u jednom cilju, izjavila je Božica Bogdan, jedna od organizatorica.
– Danas nismo ovdje zbog svoje generacije. Danas smo ovdje zbog velikog broja sestara i tehničara koji su napustili našu domovinu. Ovdje smo zbog svake kolegice i kolege, ovdje smo zbog svakog građanina. Dali smo obol u Domovinskom ratu, dajemo obol u miru. Zdravstveni sustav urušava se iznutra. Svjesni smo blokada bolnica. Vlada će naći neko rješenje za veledrogerije, a pitaju li se tko će dati taj lijek bolesniku – zapitala se Bogdan.
– Neki je dan Vlada odobrila Croatia Airlinesu 250 milijuna kuna za stabilizaciju poslovanja. Što je prioritet ove države: propale kompanije ili zdravlje nacije? Jedna Rumunjska podigla je plaće svojim sestrama u zadnje dvije godine za 50 posto", izjavila je Sanda Alić koja je kazala kako su oni najbrojniji i kako neće o sudbinama njih 30 tisuća odlučivati nekolicina.
– Ovo što ću vam reći najvažnije je. Danas su me novinari pitali je li me strah. Ne! Nije me strah. Bilo bi me strah da se nismo okupili ovdje. Bilo bi me strah da nismo napokon digli svoj glas. Bilo bi me strah da napokon nismo hrvatskom puku rekli što ih čeka. Što ih čeka ako vladajući ne ispune naše zahtjeve. A čekat će ih: bolnice koje će umjesto i zato što nema liječnika i medicinskih sestara biti mrtvačnice. Gospodine Plenkoviću i gospodine Kujundžiću – to je hrvatska realnost – izjavila je Alić.
Povod prosvjeda
Razlog je prosvjeda nezadovoljstvo parafiranjem dodatka kolektivnom ugovoru u kojem se plaća povećava četiri posto za iznimnu odgovornost i tri posto za uvjete rada. To znači da će medicinske sestre imati 50 kuna veću plaću.
One traže povećanje osnovice plaće za 25 posto, vraćanje dodatka na godine radnog staža i zapošljavanje novih medicinskih sestara, navodi se u priopćenju.
Podsjećamo, ministar zdravstva Milan Kujundžić i predstavnici sindikata potpisali su u petak Dodatak II. Kolektivnom ugovoru (KU) za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kojim se zaposlenima u zdravstvu od 1. rujna povećavaju dodaci na plaće za sedam posto. Predviđeno je linearno povećanje dodatka za tri posto i četiri posto.
''Vlada je uistinu napravila maksimum od onoga što je mogla''
Ministar zdravstva Milan Kujundžić komentirao je u četvrtak uoči sjednice Vlade prosvjed medicinskih sestara koje dolaze na Markov trg, rekavši kako je želja za većim plaćama normalna, ali je Vlada povećala plaće maksimalno koliko se u ovom trenutku moglo financijski podnijeti.
"Medicinske sestre značajni su dio zdravstvenog sustava i uistinu je bezbroj tih žena kvalitetno, vrijedno i požrtvovno. Želja da se imaju veće plaće normalna je. U ovom trenutku Vlada je uistinu napravila maksimum što je mogla. U tri godine plaće su im povećane za 18 posto. Kamo sreće da su se i ranije povećavale, ali ova Vlada će, čim se ukaže prilika, i dalje razmatrati mogućnosti", rekao je Kujundžić.
Vlada i zdravstveni sindikati potpisali su nedavno dodatak kolektivnom ugovoru prema kojem će dodaci na plaće zaposlenima u zdravstvu rasti od 1. rujna sedam posto. Povećani su linearno dodaci na posebne uvjete rada za tri posto te dodaci za odgovornost za četiri posto.
Također je povećana naknada za pripravnost za jedan posto za radni dan, odnosno dva posto za subotu, nedjelju i blagdan te je ugovoreno plaćanje troškova prijevoza za dolazak i odlazak s posla iz pripravnosti.
Prema izračunima sindikata, plaća medicinske sestre s 20 godina staža, ovisno o radnom mjestu, povećana je tako od 250 do 350 kuna neto.
Kujundžić je, komentirajući prijedlog pravobraniteljice za djecu da se zbog necijepljenja djece za roditelje predloži i zatvorska kazna, rekao kako trebaju postojati novčane, ali ne i zatvorske kazne.
"Zatvorske kazne ne trebaju, ne znam tko se s tim igra. Prevencija je svakom jasna, onaj tko ne cijepi svoje dijete izlaže ga smrtnome riziku. Mislim da ne treba ići s drastičnim kaznama nego treba prije svega roditeljima objašnjavati, što i sada radimo, i zato u posljednje dvije godine imamo bolju procijepljenost", kazao je Kujundžić.
'Nikad nije dosta'
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak, komentirajući prijedlog da se iz općih poreza namaknu sredstva za zdravstvo kojemu nedostaje između 3 i 4 milijarde kuna, da zdravstvu koje ove godine dobiva milijardu i pol kuna više sredstava – nikad nije dosta.
Nakon jučerašnjeg sastanka ministra zdravstva Milana Kujundžića i župana o dugovima bolnica čule su se poruke da hrvatskom zdravstvu nedostaje između tri i četiri milijarde kuna pa bi se ta sredstva mogla eventualno namaknuti iz općih poreza.
Marić je ponovio kako je 2017. unutar limita, bez povećanja javnoga duga, zdravstvo dobilo milijardu i pol dodatnog novca, 2018. dobilo je 500 milijuna, a od ove godine dobivaju dodatno jedan postotni bod zdravstvenog doprinosa. Prema izračunima, to će ove godine biti milijardu i pol kuna.
"Koliko god date, nikada dovoljno. Imamo koliko imamo i Hrvatskoj treba odgovorno vođenje javnih financija", zaključio je Marić.
Istaknuo je i da neće javno komentirati pritiske ministara Milana Kujundžića i Blaženke Divjak koji otvoreno traže više novca za svoje resore.
"Bilo bi bolje da se interno dogovorimo s obzirom na mogućnosti i sredstva kojima raspolažemo", rekao je Marić.
Istaknuo je pri tome dobru suradnju i korektan odnos sa sindikatima državnih službi, s kojima se danas sastaje.
Podrska medicinskim sestrama i tehnicarima, podrska prosvjetnim radnicima, podrska pravosudnim i svim drugim policajcima, podrska svim gradjanima koji posteno rade svoj posao, a ne mogu dostojanstveno prezivjeti mjesec. Budimo solidarni jedni sa drugima, jer nitko ne strajka iz obijesti, vec iz ocaja. Malo nas ima, a tako je malo solidarnosti, sloge i empatije medju nama. Za svoju bolju buducnost gradjani se moraju zboriti sami, jer nitko to nece uciniti umjesto nas.