Više od 12 tisuća Hrvata spremno na povratak u posavske općine

Tvrdnje o tome da se bosanskohercegovački Hrvati ne žele vratiti u prijeratne domove, opovrgnute su službenim podacima o zahtjevima državi za potporu prilikom povratka.

Dobivanje pomoći
Nešto više od 23.000 bh. Hrvata prijavilo se za dobivanje pomoći za obnovu i povratak u okviru državnog Fonda za povratak. Iako je to mali broj u odnosu na ukupan broj izbjeglih Hrvata, on ipak svjedoči da priča o povratku nije gotova. U ukupnom broju onih koji traže državnu potporu za povratak, Hrvati sudjeluju s oko 14 posto.

Prema ovim podacima, više Hrvata očekuje povratak na prostor Republike Srpske, nego Federacije BiH, što se može objasniti time da su raseljeni Hrvati unutar Federacije Bosne i Hercegovine već riješili svoj status povratkom ili prodajom imovine. Ipak, trenutačno 8.946 Hrvata traži pomoć za povratak u neku od općina Federacije.

Najviše Hrvata, 1.172, traže pomoć za održivi povratak u Travnik, a relativno dobar interes u Bugojnu i Novom Travniku te Dobretićima. S druge strane, razočaravajući je broj zahtjeva za pomoć u obnovi i povratku Hrvata Zenice i Sarajeva. Samo 338 sarajevskih Hrvata traži potporu za povratak u rodni grad, dok je broj zeničkih Hrvata koji su podnijeli zahtjeve još manji, tek 267.

Tisuće Hrvata
Zahtjeve za pomoć pri povratku u RS podnijelo je 12.947 Hrvata koji su živjeli prije rata u tom dijelu BiH. Najviše Hrvata u ovom entitetu želi se vratiti u posavske općine. U Derventi je broj hrvatskih zahtjeva 3.283, u Bosanskom Brodu 2.758, a u Doboju 1.849. Dobar interes je i u Pelagićevu, Tesliću, Bosanskom Šamcu i Modriči. U Brčko Distriktu potporu za povratak traži više od tisuću Hrvata. Podaci pokazuju kako postoji interes za povratak, međutim da bi se on realizirao potrebni su novci.