Vlada dala 120 milijuna, u dva dana prikupljeno još 60 milijuna kuna

U prva dva dana u državni je proračun sjelo više od 33 milijuna kuna donacija za obnovu Banovine koje su uplatili građani, poduzetnici i strane vlade. U samo dva dana vrijednost donacija koje će se usmjeravati preko državne riznice dva je puta veća od vrijednosti donacija (15,8 milijuna kuna) koje su uplaćene nakon potresa u Zagrebu. No uplate idu i preko drugih institucija, premašile su i 60 milijuna kuna. Nevezano za ta sredstva Vlada je iz proračunskih zaliha iz prošle godine prema pogođenim područjima usmjerila 120 milijuna kuna.

– Sasvim dovoljno za početak i trenutačne potrebe – bila je prva reakcija bivšeg kriznog ministra Radimira Čačića.

Glavnina na teret države

Prva interventna pomoć koristit će se za nabavu materijala i sve radove potrebne za sanaciju – kako objekata, uključujući i gospodarske, tako i cestovne, vodoopskrbne, kanalizacijske i elektrodistribucijske infrastrukture, zatim za troškove privremenog smještaja, kao i raznih elaborata i procjena za iduće korake obnove, kaže ministar financija Zdravko Marić. Određena pomoć očekuje se i iz Fonda solidarnosti EU, odakle su za obnovu Zagrebu stigla 684 milijuna eura. Kolika će biti solidarna pomoć Europske unije, tek treba vidjeti, kao što tek treba procijeniti razmjere štete na pogođenom području.

>> FOTO Život u Petrinji prvog dana 2021. godine

– Još je prerano za razgovor o visini štete. Sad je humani aspekt u prvom planu i on je neupitan. Kad se emocije slegnu i pobrinemo se za stanovništvo, treba vidjeti koji je dugoročan strateški interes države u tom području. Njegova obnova bit će teža nego obnova Zagreba, gdje uz javni postoji komercijalni interes te je demografska slika glavnog grada bitno bolja. Zagreb asimilira ljude, a ovo je prostor koji se demografski prazni i njega će biti teže obnavljati – komentira Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, koji očekuje brz rebalans proračuna za ovu godinu jer će glavnina obnove morati ići većim dijelom na teret države primjerenom dinamikom.

Automatski to znači veći deficit, pa i odgodu uvođenja eura minimalno na godinu dana. Ključ po kojemu su podijeljena prva interventna sredstva s vremenom će se mijenjati, ovisno o stanju na terenu i informacijama do kojih će se doći nakon pažljive kontrole svih objekata. Ministar Darko Horvat, koji bi po prirodi posla mogao biti prvi zadužen za obnovu jer upravlja resorom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kazao je da se polako ide prema tome da se Sisačko-moslavačku županiju uključi u koncept postojećeg Zakona o obnovi koji se odnosio na Zagreb i njegovo šire područje.

– Neke će se stvari morati promijeniti, ali definitivnu odluku još nismo donijeli jer će zakonski okvir po kojemu će se obnavljati ovisiti i o komunikaciji s Europskom komisijom – izjavio je Horvat.

Uz dvojicu ministara, o raspodjeli prvih sredstava iz proračuna odlučivao je i sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, koji je rekao da će se pristiglim novcem odmah sanirati štete nastale na privatnim i javnim objektima. Spomenuo je da će prioritet imati sanacija škola, vrtića i bolnica. Bivša ministrica koja je upravljala obnovom Gunje nakon poplava Anka Mrak Taritaš nije sigurna da je zagrebačko rješenje dobro za to područje. Ono podrazumijeva da država ulaže 60 posto sredstava, lokalne jedinice 20 posto te privatni vlasnici 20 posto.

>> FOTO Majske Poljane: Borislava su sekunde djelile od smrti, kad mu se kuća srušila iza leđa

Video: Sanjin Strukić/Pixsell

– Od potresa u Zagrebu prošlo je gotovo deset mjeseci, a još se nije krenulo. Ti ljudi nemaju ni kune svog novca da ulože u obnovu, a kamoli 20 posto – kaže Anka Mrak Taritaš.

– Riječ je o tome da je to specifično područje, ekonomski vrlo slabo, kuće koje su se srušile bile su ili vrlo stare ili loše sagrađene. No to je ljudima bilo sve, cijeli njihov život. Bude li se na obnovu dugo čekalo kao u Zagrebu, svi mlađi ljudi će otići – kaže Mrak Taritaš. Tamo je i puno staračkih domaćinstava, ljudi koji nemaju kamo ići, ali i ne žele ići nikamo.

– S obnovom treba ići brzo, tko hoće sam obnavljati, treba mu financijski pomoći, ali i srušiti sve što treba srušiti i predvidjeti gradnju novih tipskih kuća. Mlade ljude treba zadržati. Ako djeca krenu drugdje u školu, neće se vratiti – ističe bivša ministrica.

Ne čekati s kućama

Obnova infrastrukture i javnih objekata treba ići iz europskih fondova, ali s kućama ne treba dugo čekati.

– Vidimo da je svakome tko god ima jednu kravu, dvije svinje i nešto kokoši to sve i da ne žele nikamo. Tu država treba odraditi velik posao. Pri obnovi nakon poplava ja sam i pet mjeseci od poplave nailazila na ljude koji u najlonskim vrećicama skupljaju neke svoje stvari – kaže Taritaš.

Inače, na obnovu Gunje i šest naselja koja su stradala u poplavi država je tada potrošila 804 milijuna kuna.

– Mi smo u 13 mjeseci nakon poplave obnovili 80 posto kuća te su ostale neke stvari koje su bile imovinski sporne te sagradili 40 novih zgrada javne namjene. U tih šest naselja bilo je poplavljeno 3389 zgrada, pokazalo se da su 672 zgrade bile opasne za život te ih je trebalo srušiti. Nešto više od 1200 osoba tražilo je financijsku isplatu, dok je približno toliko kuća država obnovila ili sagradila nove. Na obnovi tog područja bila je angažirana 21 tvrtka.