Wolfgang Petritsch bio je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH od kolovoza 1999. do ožujka 2002., a svojim se ovlastima tada i koristio. Smijenio je Antu Jelavića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koji je 2001. vodio pokušaj osnivanja nove hrvatske zajednice, tu je i upad tenkovima u Hercegovačku banku i niz drugih mjera. Danas 66-godišnji Petritsch veleposlanik je Austrije pri OECD-u u Parizu, ovih je dana u Zagrebu predstavio svoju novu knjigu \"Odredište Europa\" o jugoistočnoj Europi.
Među Hrvatima u BiH niste omiljeni, kažu da je u vrijeme kad ste bili visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH položaj Hrvata pogoršan.
Daytonski sporazum nije bio naklonjen hrvatskoj zajednici. U to je vrijeme predsjednik Tuđman bio više zainteresiran za rješavanje pitanja Slavonije nego za BiH i Dayton nije osigurao ravnopravan status za Hrvate. Bio je to problem, Hrvati u BiH nisu se osjećali uključenima u tu državu. Osim toga, političko vodstvo Hrvata u BiH imalo je ilegalne veze s Hrvatskom. Nakon smrti Franje Tuđmana, predsjednik Mesić poručio je Hrvatima u BiH da ne gledaju u Zagreb nego u Sarajevo, da je to njihov glavni grad. Slagao sam se s Mesićem da Hrvati moraju biti uključeni u državu BiH kako bi postali ravnopravan partner. Problem je bio u tome što se podrazumijevalo da je za Hrvate njihovo hrvatsko vodstvo dobro samo po sebi, ali u pitanju je bio novac, gdje je završavao novac koji je dolazio iz Hrvatske. Ključan je problem u Washingtonskom sporazumu, koji bi trebao biti izmijenjen, to što Hrvati nemaju ista prava kao druga dva naroda.
Postoji li način da se uredi ta država koja slabo funkcionira?
Očito je da vlast u BiH ima previše razina: prvo je lokalna vlast u općinama, zatim kantoni, pa dva entiteta, Republika Srpska i Federacija BiH, i na kraju državna vlast. Uvjeren sam da je nužno reducirati granice među entitetima, omekšati ih, kantone eliminirati, a Federaciju, zajednički bošnjačko-hrvatski entitet, rekonstruirati.
Ima li nekog drugog rješenja za Hrvate osim da i oni dobiju svoj entitet?
Entitet nije dobro rješenje za Hrvate jer bi ih puno ostalo izvan njega, u srednjoj Bosni. Mislim da bi Hrvati trebali imati neku svoju organizaciju u kojoj bi mogli zadovoljiti svoje posebne kulturne potrebe, koju bi mogli nazvati, primjerice, Hrvatska zajednica u BiH, kako bi se izbjegle konotacije s nekim starim nazivima.
Kao što su Herceg Bosna ili Hrvatska samouprava?
Da, jer važno je da ta zajednica bude na novim osnovama. Najvažnije je u BiH prekinuti s etničkim ključem u politici, vodstvo se mora birati kao i u svakoj drugoj zemlji, glasovima birača. Neprihvatljivo je što je sad BiH praktično podijeljena na dva dijela, na Republiku Srpsku i Federaciju, i te granice treba reducirati i povezati zemlju. Najvažnije je ojačati državnu razinu jer samo tako BiH može ići prema EU. Upravo zato što su Hrvati disperzirani trebalo bi im biti u interesu da se granice između entiteta reduciraju i da se ne osniva treći entitet. Kad bi on bio osnovan, bili biste u hrvatskom getu. To je razlog i pozadina mog djelovanja u BiH. Međutim, političari u doba mog mandata nisu imali interesa da se išta mijenja jer su imali posao i ilegalni novac i to je moralo biti zaustavljeno. Zajedno s predsjednikom Mesićem i premijerom Račanom ja sam to tada proveo. Na nesreću, mislim da obični ljudi nisu shvatili da ta politika nije u njihovu interesu.
Hrvati su posebno nezadovoljni jer njihovi glasovi ne znače ništa u izboru hrvatskog člana Predsjedništva.
Željko Komšić je najpopularnija osoba i u Republici Srpskoj i u Federaciji i to pokazuje da politika više ne treba biti etnička. S druge strane, Hrvata je u BiH sve manje. Čini se da su posljedice poslijeratne etničke politike pogubnije nego etničko čišćenje u ratu.
Međutim, Milorad Dodik ne prestaje govoriti o odcjepljenju Republike Srpske.
Politička se situacija u Srbiji promijenila i Dodik za tu politiku više nema podrške u Beogradu, osim nekih manjih stranaka. Dodik je sad posve izoliran, nema podršku u EU, nema podršku ni u jednoj zemlji, iako su prije neke bile prilično pozitivne prema njemu.
Neki su promatrači tada mislili da Dodik može postati lider cijele BiH.
I ja sam vodio jako dobre razgovore s Dodikom i ne znam zašto se tako promijenio. To je jako loše. Mislim da je sad zainteresiran samo za to da bude vlast u svom entitetu.
Kad bi se moglo početi razgovarati o tim promjenama u BiH?
Nažalost, Unija ima puno problema, tu je i konflikt u Siriji, Turska, ekonomska kriza u EU. Osim toga, 20 godina nakon rata BiH više nije tako važno pitanje.
>>Hillary Clinton u BiH: Dayton se mora provoditi i – točka