Problem s dostupnošću pitke i tehničke vode mogao bi u skoroj budućnosti postati veći od nestašice nafte, upozorio je za njemački Die Welt potpredsjednik Nestlea Luis Cantarell.
Iako je izjava menadžera na tragu kampanje za privatizaciju vodnih potencijala koju švicarska kompanija Nestle vodi već godinama, nestašica vode već pokazuje katastrofalne posljedice u Kaliforniji i Španjolskoj, koja je bez vode ostala zbog uzgoja jagoda. I u Hrvatskoj, koja je prema nekim izračunima 67. zemlja na svijetu po bogatstvu vodom, rasipamo se vodom i ne koristimo je racionalno pa tako prosječni Hrvat troši oko 50 litara vode dnevno od čega polovica odlazi u kanalizaciju.
Privatizacija voda
U Nestleu su pak izračunali da se tek 1,5 posto ukupne potrošnje vode odnosi na temeljne ljudske potrebe koje uključuju pet litara dnevno za piće i kuhanje te 25 litara za čišćenje i druge svrhe. Ostalih 98,5 posto potrošnje odnosi se na pranje automobila ili punjenje bazena, a Nestle se zalaže da se te količine vode stave u komercijalne svrhe kako bi imala cijenu i kako bi se njome racionalnije raspolagalo. Za proizvodnju čaše vina potroši se 109 litara vode, kilogram sira stoji nas 5060 litara vode, a najviše se vode troši u proizvodnji govedine – golemih 15.500 litara za kilogram tog mesa.
Akademik Vladimir Majer prije nekoliko je godina na konferenciji o geopolitičkim aspektima vode i nafte iznio podatak da je Hrvatska čak treća najbogatija zemlja Europe ako se zalihe računaju po glavi stanovnika. Nameće se stoga pitanje može li Hrvatska od vodnih potencijala napraviti komparativnu prednost i time zarađivati velik novac. Profesor Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu upozorio je da Hrvatska nije provela istraživanja na temelju kojih bi mogla sa sigurnošću procijeniti svoje rezerve.
– Morali bismo uložiti znatna sredstva da bismo utvrdili o kolikim je točno resursima riječ, a potom bismo te resurse trebali adekvatno zaštititi – komentirao je profesor Dekanić, koji je uvjeren da će za 50 godina voda igrati važniju geopolitičku ulogu od nafte i plina koji će biti izuzetno rijetki, a time i iznimno skupi.
– Vrlo je vjerojatno da će voda biti jedan od glavnih resursa te da će postati podloga za ratovanja što naročito vrijedi za euroazijski prostor u kojem postoji tradicija trošenja velikih količina kvalitetne vode – upozorava Dekanić.
Izvoz vode Arapima
Projekt izvoza sanitarne i pitke vode u arapske zemlje kao strateški potez gurao je Dario Lovrić, u sklopu Nacionalnog foruma, a stručnjak je tvrdio da prodajom vode koja završava u odvodu u deset godina možemo otplatiti vanjski dug i puniti proračun sa šest milijardi dolara godišnje na izvozu 2000 milijuna kubičnih metara vode.
>>Vode i mesa bit će sve manje, siromašniji najugroženiji
>>U budućnosti ratovi će se voditi zbog nestašice pitke vode
Strucnjaci od kojih je profesor dekanic naucio "zanat" zastrasivanja neznanjem su u 1950 tvrdili da do 2000 na zemlji vise nece biti ni plina ni nafte ni ugljena. Sada se svakom danom otkriva sve vise tih goriva kojih vise ne bi smjelo biti. Bogate arapske zemlje trose po stanovniku vise vode nego stanovnici Europe a vecinu dobivaju destilaciom i desalinizaciom mora! Na koncu ako su "strucnjaci" u travu i idemo k globalnom zatopljenju morati ce biti vise kise a kisa je pitka!