Zajedničko povjerenstvo rješavat će probleme Hrvatske i BiH

– Daleko je od istine da sam bojkotirao ručak sa Zoranom Milanovićem. Naša je komunikacija jako dobra. Između mene i premijera, moga druga Zorana, nema osobnih animoziteta – odlučno je ustvrdio zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija nakon sastanka s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić u Zagrebu.

Lagumdžija i Pusić o nastavku suradnje

Tako je replicirao na novinarsku tvrdnju da je bojkot ručka s hrvatskim premijerom za njegova posjeta BiH politički gaf te da je tvrdnja da je bilateralni sastanak u Zagrebu izostao jer se i za njegova prvog vanjskopolitičkog putovanja u Srbiju sastao s po funkciji istim osobama kao i u Zagrebu, a premijer nije bio među njima, samo simpatična izjava.

Naglašavajući dobre odnose, kako je rekao, i s prijateljicom Vesnom Pusić, najavio je osnivanje zajedničkog povjerenstva dviju država koje bi trebalo rješavati otvorene probleme. Tu se spominju protok ljudi, robe, kapitala, granice, imovine, graničnih prijelaza, funkcionalnog prilaza Pločama te prekogranični projekti... Hrvatska je izuzetno lobirala za BiH, nadodao je Lagumdžija, apostrofirajući V. Pusić.

– Smatramo kako je rješavanje pitanja vojne imovine toliko značajno za BiH da ćemo na summitu NATO-a sljedeći mjesec predložiti da se aktivira MAP (Akcijski plan za članstvo) – kazala je Pusić. Govoreći o odnosima nakon što Hrvatska uđe u EU, a izađe iz CEFTE, s čijim članicama Hrvatska ima izuzetno jake ekonomske veze, napomenula je kako je Hrvatska u razgovorima s EK inicirala da se bilateralno promijene ugovori o slobodnoj trgovini s BiH, Srbijom i drugim susjednim zemljama kako bi se ublažila šteta.

Govoreći o statusu Hrvata u BiH i ustavu, V. Pusić istaknula je kako postoji ideja da je presuda u slučaju Sejdić - Finci (Sejdić Rom, a Finci Židov tužili su BiH s tvrdnjom da im – prema Ustavu BiH - nije dopušteno kandidirati se za predsjedništvo, dobili spor, op. a.) na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu možda dobra podloga za redefiniranje ili modifikaciju izbornog modela u BiH, koji bi po istim kriterijima omogućio zastupanje svih triju naroda. Lagumdžija se sastao i s predsjednikom Ivom Josipovićem, predsjednikom Sabora Borisom Špremom te prvim potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem. U planu je bio sastanak i sa Zlatkom Komadinom, no vijest o ostavci zatekla je Lagumdžiju usred sastanka s V. Pusić

I Hrvatska i BiH za novu suradnju

Čačić i Lagumdžija razgovarali su o gospodarskim odnosima između dviju zemalja u "širokom spektru područja, od poljoprivrede do energetike, s posebnim naglaskom na potrebu njihova intenziviranja". – S obzirom na skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju, pružaju nam se nove mogućnosti za suradnju, za što postoji dobra volja s obje strane – zaključila su obojica.

– Hrvatska je strateški partner i neka vrsta lokomotive za Bosnu i Hercegovinu. Za nas je izuzetno važno da ste uspješno ispunili sve uvjete za članstvo u Europskoj uniji – kazao je Zlatko Lagumdžija u razgovoru s predsjednikom Sabora. Lagumdžija je dodao kako BiH ne želi da zbog ulaska Hrvatske u EU dođe do udaljavanja u bilateralnim odnosima. 

 – Zato godinu pred sobom trebamo dobro iskoristiti. Imamo mnogo otvorenih pitanja koja su dugo na agendi. Vrijeme je da se okrenemo suradnji koja će stvoriti pozitivnu energiju – smatra Lagumdžija ističući da je svjestan težine problema, ali da je, kako kaže, optimist. Vjeruje kako na obje strane postoji volja da se riješe otvorena pitanja.

Šprem: Želim da Hrvatska riješi otvorena pitanja s BiH

Predsjednik Sabora Šprem izrazio je podršku očuvanju stabilnosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine kao i nastavku reformi u toj zemlji.

– Želimo uspješan nastavak euroatlantskih integracija. U tom smislu Hrvatska pruža te želi i dalje pružati podršku u prenošenju stečenih znanja i iskustava u pristupnom procesu – kazao je Šprem. Istaknuo je važnost provedbe opsežne reforme izbornog zakonodavstva u BiH kojom bi se poboljšala prava Hrvata, ali je i naglasio interes Hrvatske da Hrvati svoj položaj u BiH afirmiraju kroz europske vrijednosti.

– U tom smislu predlažem osnivanje centra za euroatlantske integracije u Mostaru koji bi se usredotočio na edukaciju i prijenos znanja i iskustava iz euroatlantskih procesa, informiranje građana o Europskoj uniji i NATO-u te na pitanja izgradnje državnih institucija – rekao je. Izrazio je želju Hrvatske da riješi otvorena pitanja s BiH i podržao intenziviranje parlamentarne suradnje "imajući u vidu značaj najviših zakonodavnih i predstavničkih tijela u razvoju demokratskih procesa u društvu".

Lagumdžija je predsjedniku Josipoviću zahvalio na njegovoj ulozi u normalizaciji i poboljšanju odnosa u regiji te na potpori koju RH pruža BiH na njenom putu u NATO i EU.

– Republika Hrvatska i dalje će čvrsto podupirati BiH u njenim euroatlantskim ambicijama – zaključio je predsjednik Josipović.