Kada će se normalizirati rad sudova, pitanje je koje se sve češće postavlja, jer je pandemija koronavirusa gotovo u potpunosti sve prekinula. U Zagrebu je situaciju dodatno pogoršao potres u kojem je oštećena velika većina pravosudnih zgrada, uključujući zgrade zagrebačkog Županijskog suda, najvećeg u zemlji, te Vrhovnog suda.
Većina sudova, u skladu s preporukama Vrhovnog suda i Ministarstva pravosuđa, radi u hladnom pogonu, što znači da se rješavaju samo hitni slučajevi. Obustavljeno je slanje zatvorenika na izdržavanje kazne zatvora, dok je povećan broj zahtjeva za prekidom kazne. Tu je i pitanje zakonskih rokova za podnošenje pravnih lijekova koji i dalje teku iako je veći dio pravne javnosti predlagao Ministarstvu pravosuđa da se ti rokovi privremeno prekinu.
Hladni pogon
S druge strane, Hrvatska odvjetnička komora (HOK) traži da se omoguće suđenja na daljinu, pogotovo kada je riječ o građanskim predmetima, jer njih je najviše. No stvara se dojam da Ministarstvo pravosuđa baš ne pokazuje previše sluha za probleme na koje ih upozoravaju i s Vrhovnog suda i sa županijskih sudova, ali i iz odvjetničkih redova. Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, u nekoliko je navrata rekao da za prekidom rokova nema potrebe. Po njemu, ako zakonski rokovi proteknu, stvari se poslije mogu rješavati tako da se podnese zahtjev za povratom u prijašnje stanje. Nije baš najjasnije ni kako bi se provodila suđenja na daljinu jer nisu svi sudovi jednako tehnološki opremljeni. Problem je i osiguravanje transparentnosti takvih suđenja, odnosno nazočnost javnosti i novinara na raspravama. Kada se svemu doda i to da će se suđenja morati organizirati u uglavnom premalim sudnicama pri čemu će se morati poštovati socijalna distanca, očito je da su pred našim pravosuđem brojni izazovi.
A kako se sudovi pripremaju za te izazove, pojasnili su na županijskim sudovima u Zagrebu, Velikoj Gorici, Splitu, Osijeku i Varaždinu. Iz pristiglih odgovora očito je da svaki sud problemima pristupa na vlastiti način i u skladu s mogućnostima kojima raspolaže. Sa svih sudova ističu da normalizacija rada ovisi o tome kada će profunkcionirati javni prijevoz jer o tome ovisi dostupnost sudova.
Nadalje, svim sudovima problem su prvostupanjski postupci u kaznenim predmetima, koji su u prekidu. Ti su postupci i najproblematičniji jer će se za njihov nastavak trebati osigurati dovoljno velike sudnice u kojima će se moći osigurati mjere socijalne distance.
Na zagrebačkom Županijskom sudu kažu da će se njihov Kazneni odjel privremeno preseliti na Općinski kazneni sud u Selskoj gdje će kazneni suci dobiti prostor za rad.
Općinski kazneni sud ima i veliku dvoranu, no kad jednom i krenu, to će uglavnom biti suđenja s manje okrivljenika. Što se tiče Građanskog odjela zagrebačkog Županijskog suda, 90 posto tog odjela će se preseliti u prostore na Kennedyjevu trgu. Na sudu u Zagrebu očekuju da bi se s raspravama možda moglo početi kroz nekih mjesec dana, a kako će se na njima osigurati nazočnost javnosti, rješavat će se od slučaja do slučaja. Oni su se i do sada koristili videovezom u hitnim postupcima, pa će takvu praksu nastaviti. Komunikaciju putem videoveze u hitnim postupcima koriste i na Županijskom sudu u Velikoj Gorici odakle poručuju da imaju nekoliko dvorana u kojima mogu organizirati suđenja tako da se poštuje socijalna distanca. I dok na tom sudu kažu da osiguravanje nazočnosti novinara u sudnici nije problem, na Županijskom sudu u Splitu imaju ponešto drukčiji stav. Pojašnjavaju da prema trenutačnoj odluci vezano za pandemiju koronavirusa, u sud mogu pristupiti samo stranke i branitelji, te da ta odluka ostaje na snazi do daljnjeg. I oni mogu organizirati rasprave tako da se poštuju sve mjere socijalne distance, a suđenja s tri ili više optuženika održavat će se u velikoj dvorani. Što se tiče suđenja na daljinu, kažu da se ona ne mogu organizirati u kaznenim postupcima, osim ako je potrebno ispitati svjedoka koji nije u istoj županiji.
Tehnička opremljenost
I na Županijskom sudu u Varaždinu kažu da mogu organizirati suđenja s više optuženika vodeći računa o mjerama socijalne distance, s tim da će napraviti raspored korištenja sudnica uzimajući u obzir hitnost ili starost nekog predmeta. Što se tiče suđenja na daljinu, pojašnjavaju da će se korištenje videoveze prakticirati samo za pojedine radnje koje su predviđene ZKP-om, a hoće li novinari i javnost moći nazočiti raspravama, odlučivat će se od slučaja do slučaja, ovisno o prostornim mogućnostima i mjerama socijalne distance.
Za razliku od sudova u Splitu i Varaždinu, sud u Osijeku nema problema s organizacijom suđenja na daljinu, ali ni s nazočnošću novinara na raspravama. Sud je tehnički opremljen za suđenja putem videokonferencijskih veza pa će se takva suđenja organizirati kada se optuženik brani sa slobode, a odluku o tome donijet će raspravni sudac.
Što se tiče nazočnosti novinara na takvim suđenjima, kažu da će im biti omogućeno da suđenja prate iz jedne od sudnica koje su tehnički opremljene za to.
VIDEO Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kada bi mogla završiti pandemija