Željko Jozić:

Želimo pomirbu svih jezikoslovaca i red u pravopisu

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Želimo pomirbu svih jezikoslovaca i red u pravopisu
26.04.2013.
u 11:43
Željko Jozić: 
Ne namećemo ništa, ali se nadamo da će naš pravopis biti općeprihvaćen
Pogledaj originalni članak

Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić odgovara na prigovore na Institutov prijedlog pravopisa i poziva na pomirbu jezikoslovaca.

– Nismo ustanova koja može ikome išta nametati. Napisali smo pravopis koji ćemo staviti na naše stranice u lipnju, a hoće li se njime itko služiti, na to ne možemo utjecati. Samo se nadamo da će naš pravopis biti općeprihvaćen jer zrcali moderan hrvatski jezik kakvim se danas služi većina pismenih govornika hrvatskoga jezika. Hoće li ga mjerodavna državna tijela propisati kao služben, u ovom trenutku ne znamo, ali ako se to dogodi, bit će to znak da smo dobro odradili posao.

Narudžba vlasti

A što u raspravi radi Khuen Héderváry?

– Ban Khuen Héderváry odabrao je Ivana Broza za autora Hrvatskoga pravopisa iz 1892., čime su udareni temelji fonološko-morfonološkom pravopisu kojim se danas, mutatis mutandis, služimo. Riječ je bila o narudžbi vlasti pa to neki pokušavaju imputirati i nama. Nadam se da tu nategnute usporednice s Héderváryjem prestaju jer ne vjerujem da je on provodio ovako široku raspravu i da je Brozov pravopis prošao ovakvu provjeru hrvatskih jezikoslovaca i kulturnih, obrazovnih i medijskih institucija kao naš. Oni koji tako govore zanemaruju činjenicu da je Institut državna ustanova, javni institut Republike Hrvatske, krovna ustanova za sustavnu skrb o hrvatskome jeziku koja broji 35 doktora filoloških znanosti. Samo prošle godine objavili smo 10 vrijednih jezikoslovnih djela (primjerice, Mikaljino \"Blago jezika slovinskoga\"), a objavljujemo i Mađarsko-hrvatski rječnik.

Odakle u raspravi bauk Novosadskoga pravopisa?

Taj bauk očito plaši samo one koji su u to vrijeme pisali i radili, a nisu se slagali s jezičnim unitarizmom koji nam je vrlo često i represivnim mjerama nametan iz Beograda. Zbog toga su mnogi hrvatski jezikoslovci i domoljubi stradavali na razne načine i mi se prema njima s poštovanjem odnosimo. Novosadski je \"dogovor\" srušen Deklaracijom iz 1967., a danas je potpuno irelevantan za hrvatski jezik i pravopis. Doduše, neka su rješenja iz Novosadskoga pravopisa danas u svim hrvatskim pravopisima (primjerice, logička interpunkcija, pa više ne pišemo: \"Mislim, da ću te vidjeti\", nego \"Mislim da ću te vidjeti\".). Mi mlađi jezikoslovci u Institutu, osim kolegice koja je 1960., kad je taj pravopis tiskan, imala pet godina, nismo tada bili ni u planu! Nas ne plaši Novosadski pravopis, mi pišemo hrvatski pravopis iznjedren iz hrvatskoga jezika.

Teške kvalifikacije

Tko se najviše buni protiv novog pravopisa?

Očito oni koji su na razne načine povezani s dosadašnjim pravopisnim izdanjima. Ne mislimo da je to prevelik problem, ali je izvan svakog očekivanja da nas se kvalificira kao štetne za hrvatski jezik, da unosimo nemir i nestabilnost u jezik, što je vrlo teška kvalifikacija, koja nije ni opravdana niti je utemeljena. Upravo suprotno: želimo pomirbu svih jezikoslovaca te red i stabilnost, koji ne postoje u pravopisu.

>>Unosan biznis: Na hrvatskom pravopisu zarađuju milijune

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

MT
miki_trasi
08:29 05.03.2015.

Gr(j)eška je davno počinjena, kad se hrvatski standard približio srpskom, edabi se ostvarilo političko jedinstvo "Južnih Slavena" i gurao projekt Jugoslavije. Štokavsko narječje je uzdignuto do statusa norme, a kolateralne žrtve su bili čakavski i kajkavski dijalekti hrvatskoga jezika. Nikad se hrvatski standard od toga izvornog grijeha oporavio nije...