Putovanje zrakoplovom prije svega znači efikasno svladavanje velikih udaljenosti u što kraćem vremenu.
Tako se s jedne na drugu stranu svijeta, a radi se o tisućama i tisućama kilometara, može stići u jednom danu, za 10 i više sati. U Europi se, primjerice, za samo dva-tri sata leta može pobjeći iz hladnih sjevernih u tople južne krajeve. U Hrvatskoj, pak, putnici za manje od sat vremena iz maglovitog Zagreba slete u sunčani Dubrovnik i tako “pobijede” na brzinu 600 i nešto kilometara, kolika je udaljenost između tih dvaju gradova.
Problematični aerodromi
No sve se to događa u idealnim uvjetima, a velika boljka avioprometa je kašnjenje. Svaki putnik to dobro zna i često se suočio s ekranom u zračnoj luci na kojemu je uz njegov let pisalo – kasni.
Kašnjenje od pola sata do sat vremena na interkontinentalnim letovima koji traju i po 14 sati putnik ne osjeti toliko koliko na kraćim letovima jer više vremena provede na aerodromu čekajući polijetanje nego što traje put.
Iskusni putnici dobro znaju koji su aerodromi i aviokompanije problematični što se tiče kašnjenja, a znaju i od kojih se može očekivati polijetanje na vrijeme. Među svjetskim zračnim lukama i aviokompanijama postoji tzv. liga točnosti u kojoj se svake godine rangiraju oni kojima letovi najmanje kasne. Ta je liga rezultat rada analitičara britanske tvrtke za zračni promet OAG koji analiziraju podatke o više od 50 milijuna letova godišnje i uredno bilježe koji je od njih bio na vrijeme, odnosno unutar 15 minuta od planiranog polijetanja i slijetanja. U spomenutu ligu ušli su oni aerodromi i avioprijevoznici za koje su prikupljeni i obrađeni podaci o najmanje 80 posto letova.
Aerodromi su pri tome podijeljeni u kategorije malih, srednjih i velikih, a avioprijevoznici, osim svjetske lige, imaju i regionalne odnosno kontinentalne lige.
Ono što se da zaključiti iz svih tih poredaka jest da Japanci prednjače u točnosti i u zračnom prometu kao i u željezničkom prijevozu, po čemu su poznati u svijetu jer im vlakovi stižu točno u sekundu po rasporedu. Tako je među 20 velikih svjetskih zračnih luka, a to su one koje godišnje imaju više od 20 milijuna putnika, na prvom mjestu tokijska zračna luka Haneda u kojoj je lani čak 91,25 posto zrakoplova poletjelo ili sletjelo na vrijeme. Haneda godišnje ima više od 420.000 operacija zrakoplova, a opsluži više od 72 milijuna putnika.
Naslijeđena kašnjenja
Koliko su to ogromne brojke najbolje se može ilustrirati usporedbom s hrvatskim zračnim lukama. Na njih devet godišnje sleti i poleti nešto više od 100.000 zrakoplova, a opsluže oko 7,1 milijun putnika.
Japanci su zasjeli na prvo mjesto i u tzv. ligi malih aerodroma, onih koji imaju manje od 10 milijuna putnika godišnje. Tu je prvak Osaka sa čak 93,85 posto točnosti svih letova na tom aerodormu u 2015. godini. U kategoriji srednjih aerodroma, koji imaju od 10 do 20 milijuna putnika godišnje, svjetski prvak po točnosti je zračna luka Kopenhagen s 88,53 posto operacija na vrijeme.
Gledajući sve zračne luke koje su obrađene u analizi OAG-a, dolazi se do zaključka da su aerodromi lani u odnosu na 2014. godinu poboljšali svoje performanse i da na njima zrakoplovi sve manje kasne. Tako su velike zračne luke u 2015. imale prosječno 83,3 posto svih letova na vrijeme, dok je 2014. ta prosječna točnost bila 82,9 posto. Srednje veliki aerodromi su lani imali prosječno 86,2 posto letova na vrijeme, za razliku od 85,5 posto godinu dana prije. Mali aerodromi ostali su na istoj razini – 83,3 posto.
AirBaltic je prvak lige točnosti među aviokompanijama. Letonski avioprijevoznik je lani imao čak 94,99 posto letova na vrijeme. Među top 20 najtočnijih aviokompanija su i dvije japanske – Japan Airlines je na četvrtome mjestu (90,44 posto) dok je All Nippon Airlines na petom mjestu (89,65 posto). I aviokompanije su poboljšale svoje perfomanse u 2015. u odnosu na godinu prije pa im je prosječna točnost bila 88,9 posto, 0,01 posto bolja nego 2014.
Među 20 najboljih avioprijevoznika rangiranih po točnosti samo je jedna iz SAD-a – Hawaiian Airlines. Od velikih europskih aviokompanija na listi je samo nizozemski KLM, a nema primjerice Lufthanse ili British Airwaysa. Niskobudžetni avioprijevoznici, kojima je točnost polijetanja i slijetanja najbitnija stavka jer imaju veliki broj rotacija i veliku iskorištenost zrakoplova, zastupljeni su pak sa samo dvije kompanije u ligi točnosti – brazilski Azul je na trećem mjestu, a norveški Norwegian Air na 20. mjestu. Na listi nema primjerice EasyJeta ili Southwesta. U OAG-u navode da irski RyanAir nije uvršten jer je broj njegovih obrađenih letova bio manji od 80 posto, no s 88,7 posto točnosti letova bio bi na 11. mjestu da je ispunjen taj kriterij.
U OAG-u su između ostalog zaključili i da na listama aerodroma i avioprijevoznika nema kineskih prijevoznika, što objašnjavaju prevelikim tempom njihova razvoja i ograničenim kapacitetima.
Hrvatske zračne luke i Croatia Airlines nisu ušli ni u jednu ligu jer su premali u svjetskim razmjerima. No u CA kažu da su lani od ukupno 25.716 prihodovnih letova njih 82 posto obavili na vrijeme, mjereno kriterijem polaska unutar 15 minuta. U 2014. godini postotak točnosti iznosio je 84 posto.
– Izuzmemo li naslijeđena kašnjenja u rotacijama zrakoplova, koja čine gotovo 70 posto ukupnih kašnjenja, te čekanja putnika s drugih letova, ostali su uzroci kašnjenja održavanje zrakoplova, kontrola leta i sigurnosne provjere na aerodromima. Zatim razni uzroci poput vremenskih uvjeta, pripreme i vođenja leta, promjene reda letenja i slično – objašnjavaju u CA. Dodaju da su njihovi zrakoplovi najveća kašnjenja lani imali u zračnim lukama s najvećim naletom, a to su Zagreb, Frankfurt, London, Zürich i Amsterdam, te da su najznačajniji uzrok naslijeđena kašnjenja. U Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb kažu da je od ukupnog broja operacija lani na tom aerodromu njih 76,72 posto bilo na vrijeme, dok je u 2014. godini točnost bila 78,84 posto.
– Smatramo da je navedeni postotak operacija zrakoplova s kašnjenjem na MZLZ-u u granicama prihvatljivog – kažu na Plesu.
Kao najčešće razloge kašnjenja navode kašnjenje zrakoplova u dolasku na MZLZ pa stoga kasne i u odlasku, a takvih kašnjenja je lani bilo 60 posto od ukupnog broja kašnjenja. Zrakoplovi u Zagrebu kasne i zbog prometnog opterećenja i nepovoljnih vremenskih uvjeta na odredišnom aerodromu, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta na planiranoj ruti zrakoplova.
U MZLZ-u navode i da su lani bili krivac za 11,5 posto kašnjenja na tom aerodromu.
Sve pod istom kapom
Asistent na Fakultetu prometnih znanosti, Zavodu za zračni promet Matija Bračić objašnjava da na točno vrijeme letova utječu prvenstveno kapaciteti i infrastruktura zračnih luka, a potom vremenski uvjeti i druge stvari na koje se ne može utjecati.
Za japanske aviokompanije i aerodrome koji su na vrhu lige točnosti kaže da su, osim kapaciteta, na njihovu točnost utjecali i omjer domaćeg i međunarodnog prometa, a bitno je da je ondje i sve pod istom kapom, za razliku od recimo Europe, pa tako japanske vlasti mogu lakše intervenirati ako dođe do nekih velikih odudaranja od točnog vremena polijetanja i slijetanja. No ističe da bi za svaku aviokompaniju i aerodrom trebalo vidjeti strukturu letova, koliko ih je domaćih, međunarodnih, interkontinentalnih, kako bi se moglo zaključiti koji su uzroci kašnjenja. Kompanije s velikim brojem interkontinentalnih letova, poput australskog Qantasa, imaju veće šanse za bolje performanse jer širokotrupni zrakoplov ima jednu rotaciju dnevno.