Sisačko-moslavački župan vjerojatno je jedinstven političar u Hrvatskoj, koji je u svoju imovinsku karticu prijavio imovinu koju ne posjeduje, no pri tome je zaboravio prijaviti onu koju posjeduje.
Naime, 24sata otkrila su da župan od 1995. koristi kuću u Runjaninovoj ulici u Glini, koju je od izbjeglog Srbina otkupila država, i Žiniću, sa statusom hrvatskog branitelja, dala na korištenje. Župan je tu kuću, u kojoj živi sa suprugom i dva sina, prijavio kao svoje vlasništvo u imovinskoj kartici, iako mu kuća nikad nije darovana, državno je vlasništvo, a od 2008. za nju ne plaća ni najam od sto kuna mjesečno.
Kuća i u selu Slana
Žinić je o tome rekao da je kuću u koju su se uselili odmah nakon Oluje, u kolovozu 1995., u kartici prijavio kao svoje vlasništvo jer je očekivao da će zahtjev za darovanje biti realiziran.
“Vlada Republike Hrvatske 2005. donosi Uredbu o darovanju kuće ili stana hrvatskim braniteljima i članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Tada, kao hrvatski branitelj, podnosim zahtjev za darovanje navedene kuće koji do danas nije riješen”, očitovao se župan i dodao kako su „na obnovu i održavanje ove kuće u proteklih 25 godina utrošili znatna materijalna sredstva“.
VIDEO Pogledajte kako izgleda kuća za koju je župan Ivo Žinić od 1995. godine plaćao najamninu od 100 kuna mjesečno
No od te 2005. župan i članovi njegove obitelji stekli su dodatne nekretnine. Supruga je naslijedila svoju obiteljsku kuću u Glini, što je i navedeno u imovinskoj kartici. Tu je prije 1991. živio i župan. Godine 2015. u svoju imovinsku karticu Žinić je upisao 20,83% suvlasništva nad oranicom u Marinbrodu, no ispalo je da nije upisao isti postotak vlasništva nad svojom rodnom kućom u istom selu nadomak Glini, a u kojoj sada živi njegov otac Stjepan. Taj je udio stekao 2016., a sad se ukazala i kuća u selu Slana pokraj Petrinje, koju koriste Žinićevi, ali nisu upisani kao njezini vlasnici. Vlasništvo nad svom tom imovinom, koja je sada izašla u javnost, Žinića bi mogla udaljiti od dobivanja kuće u kojoj živi od 1995. Naime, uvjet za darovanje je da nema nikakav drugi stambeni objekt u svom vlasništvu, a Žinićev slučaj je, zajedno s 5000 drugih, u reviziji Ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Oni pokušavaju, kažu, utvrditi ima li Žinić, i drugi slični korisnici, pravo na daljnje korištenje takvih kuća.
U sukobu interesa
Žinić nakon svega tvrdi da je u kući legalno i da se zbog promjene zakona i propisa „našao u neprilici“.
„U tih 25 godina dobio sam jednu trećinu roditeljske kuće u Marinbrodu. Ja se u ovoj kući nalazim potpuno legalno. Kao i u aferi s obnovom, tako će se i ovo razjasniti, jer nema ništa sumnjivo. Nisam dobio nikakvo negativno rješenje. U istoj situaciji nalazi se 200-tinjak obitelji s područja Gline. Ugovor o darovanju kuće prošao je DORH, koji je dao pozitivno rješenje, ja ne znam što se dogodilo“, rekao je župan u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.
A Ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje zahtjeve za provjeru legalnosti boravka obitelji Žinić u sadašnjoj državnoj imovini poslao je Uredu državne uprave u Sisku, koja je od 1. siječnja 2020. pod Sisačko-moslavačkom županijom. Dakle, župan je šef onima koji bi trebali odlučiti o tome, što je očit sukob interesa. Obzirom na navode objavljene u medijima, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa najavilo je da će provesti postupak redovite provjere imovinskih kartica župana Žinića u dijelu koji se odnosi na nekretnine.
Kako može izgubiti nešto što nije njegovo?