Dvadeset hrvatskih županija u svojim je uredima lani zaposlilo 276 službenika, a rashode za zaposlene povećale su za 30 milijuna kuna. Županije su na kraju 2014. imale 2350 zaposlenih u županijskim tijelima (povećanje od 8 posto) te 2249 zaposlenih kod korisnika čije se plaće financiraju iz županijskih budžeta, gdje je također ukupan broj zaposlenih skočio za 5,5 posto.
Gleda ih se kao uhljebe
Za razliku od županija, gradovi i općine smanjili su broj zaposlenih za 992 osobe, ali su zadržali rashode za zaposlene na 1,75 milijardi kuna godišnje. Poznavatelji prilika na lokalnoj razini vjeruju da to smanjenje broja zaposlenih nije posljedica otpuštanja, nego manjeg zapošljavanja u javnim radovima. Uz 12.894 čista administrativca, po gradovima i općinama, uključujući i grad Zagreb, iz lokalnih se budžeta financiraju plaće za još 24 tisuće zaposlenih koji rade u vrtićima, socijalnim ustanovama, vatrogasnim jedinicama, kazalištima i drugim ustanovama kojima su osnivači. Na njihove je plaće lani otišlo 2,5 milijardi kuna iz gradskih i općinskih proračuna. Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija, tvrdi da su županije morale zapošljavati nove radnike zbog poslova s legalizacijom nekretnina. Njegova, Virovitičko-podravska županija, zaposlila je zbog legalizacije šest novih radnika.
– Ove smo godine morali otpustiti četvero zaposlenih u Županiji jer su nam smanjeni prihodi od poreza na dohodak. Županije su zbog povećanja neoporezivog dohotka u prosjeku ostale bez 15 posto dosadašnjih prihoda od poreza na dohodak – ističe Tolušić. Smeta mu što se na zaposlene na lokalnoj razini gleda kao na uhljebe koji ubiru visoke plaće i ništa ne rade.
Gradovi izgubili oko 10%
– Ljudi s visokom stručnom spremom koji su angažirani na europskim projektima imaju neto plaću od 5200 do 5500 kuna – ističe Tolušić. Vlada još nije izašla s podacima o utjecaju poreznih promjena na prihode lokalnih jedinica 2015., no budući da se razmišlja o daljnjem rasterećenju plaća i u 2016., jasno je da su gubici manji nego što se očekivalo. Neslužbeno se može čuti da su minusi na računima gradova, općina i županija manji i od najoptimističnijih Vladinih prognoza. Anketa Udruge gradova pokazala je da je prosječno smanjenje prihoda od tog poreza u prva tri mjeseca bilo 10%.
>>Županije prednjače u povlačenju novca iz europskih fondova
>>Ova vlada nije provela decentralizaciju, a o tome će ovisiti nova koalicija
A to sto Miljenic zapošljava partijske podobnike,o tome se vise ne piše...