Prije osam stotina godina na križanju cesta za Bjelovar i Varaždin nije bilo ničega osim zemlje koja je bila u posjedu zagrebačkog Kaptola. S obzirom na to da je bila riječ o parceli u vlasništvu klera, podignuta je crkva sa župom. A ona se pod imenom “crkva Svih Svetih” prvi put spominje 1328. godine. I kako je to u srednjem vijeku bivalo, oko crkve počelo je bujati selo, koje se kako su stoljeća prolazila razvilo u jedno bogato naselje. Isprva je bilo bez imena, ali se o njemu govorilo kao o onome “kod cerkve Se svete” budući da Prigorci tako izgovaraju Svi sveti. Pa se po tome i naselje nazvalo Sesvete.
Ideju podržava i župnik
Ovako nam, u skraćenom obliku, vrsni poznavatelj povijesti Stipo Crnjak prepričava kako je danas teritorijalno najveća zagrebačka četvrt dobila svoje ime, napominjući pritom kako sesvetska crkva ima važnu ulogu u životu tamošnjih stanovnika. I prava je šteta zato, ističe, što taj monumentalni sakralni objekt nema zasluženo mjesto na službenom grbu naselja.
– Grb je nastao 1972. godine, u staroj državi, i kako se tada nisu smjeli koristiti vjerski simboli, na njemu se nalazi kurija, također građevina koja je važan objekt arhitektonske baštine Sesveta, a danas je muzej i sjedište HDZ-a. A na nebu se nalaze sunce i zvijezda petokraka, simbol komunizma. I to se treba promijeniti – govori Crnjak, koji je o naselju i njegovoj povijesti pisao i knjige.
Ideju je predstavio i sesvetskoj Gradskoj četvrti, a uz prijedlog je priložio i vlastiti dizajn. Umjesto kurije nacrtano bi bilo pročelje crkve Svih Svetih, a petokraku na nebu zamijenila bi hrvatska šahovnica.
– Ispod crteža crkve pisala bi godina njezina prvog spomena, kao i naselja, 1328., a na tornjevima bi bili satovi s vremenom 1 sat i 11 minuta, što je simbol za Dan župe koji se obilježava 1. studenog, odnosno na dan Svih svetih – nabraja Crnjak.
Osim grba, dodaje, Sesvete bi trebale imati i svoju zastavu koja bi na državne blagdane te za Dan grada Zagreba i Dan četvrti trebala biti izvješena iznad ulaza u zgradu područnog ureda, na pročelju crkve i pastoralnog centra te na zdanju narodnog učilišta. Bila bi plave boje, a u sredini bi se nalazio novi sesvetski grb.
Jer sadašnji izgled grba, nastavlja Crnjak, povijesna je nepravda koju je potrebno ispraviti, što dokazuje i činjenica da ga mnogi Sesvećani, ističe, u javnim nastupima koriste u ponešto izmijenjenom obliku.
– Kad su, primjerice, nekakva malonogometna natjecanja ili neki drugi sličan događaj, često na slici ili izbrišu petokraku ili umjesto nje stave nešto drugo, poput lopte ili zvijezde sa šest krakova. I tako već 40 godina, što je šteta, jer je ipak crkva dala ime naselju – objašnjava Crnjak.
O toj je inicijativi, dodaje, pozitivno govorio monsinjor Josip Mrzljak, biskup u miru koji je prije tridesetak godina bio župnik u jednoj sesvetskoj župi. A podržao ju je i velečasni Mario Migles, župnik u župi Svih Svetih, koji se za nju brine od 2011. godine.
– Osobno sam kao svećenik za ovu Stipinu ideju, a ne vjerujem da bi itko od Sesvećana imao išta protiv jer je ova crkva jako važna za identitet kraja. Najprepoznatljivija je građevina u četvrti, a i spomenik nulte kategorije. No, mislim da je konačan dizajn grba nešto o čemu bi trebali odlučiti oni koji se time bave, nakon rasprave i analize, da se odluka ne donese na brzinu. Crkva bi trebala biti na grbu, svakako, ali možda ne samo ona. Neka konačan dizajn bude nešto što ima dugoročnog smisla, da se ne bi opet za 15 godina dogodilo da nekom nešto ne odgovara i da se ponovno ide mijenjati – kaže vlč. Migles.
Prijedlog super zvuči, ali ne ide to baš samo tako, odvraća pak Stjepan Kezerić, predsjednik Vijeća gradske četvrti Sesvete. Jer to je pitanje, objašnjava, prekompleksno da bi samo on i njegovi kolege o njemu odlučivali.
Pitat će se stanovnici
– Ipak se to tiče svih stanovnika Sesveta i zato postoji određena procedura. S ovim se prijedlogom moraju složiti baš svi, od stanovnika do Mjesnog odbora i, konačno, nas. No kao stanovnik podržavam ideju – ističe Kezerić, dodajući da će ovih dana početi rješavati to pitanje, a s kolegama će se dogovoriti točno kako će o novom grbu dobiti povratnu informaciju samih Sesvećana.
– Hoće li to biti neka tribina, anketa, nešto treće... Ni sam još ne znam, ali počet ću raditi na tome – obećava šef četvrti
Mislim da bi Sesvetama više odgovarao "Bosanski grb"