autorski podvig

Ščmarit bistrajngu, to bi bilo po domaći. Upoznajte 'samoborski govor'

Foto: Anto Magzan/Pixsell
28.01.2016., Zagreb - Milan Zegarac Peharnik, autor Tematskog rjecnika samoborskoga kajkavskog govora. Photo: Anto Magzan/PIXSELL
Foto: Anto Magzan/Pixsell
samoborski rječnik
01.02.2016.
u 15:00
Milan Žegarac Peharnik skupio je i ukoričio 2300 izraza “da se tradicija ne zatre”. Napisao je i “Kuharicu bake Ivke” sa starim receptima ovoga kraja, a njegov predak zabilježio je 1803. i prvu recepturu za bermet
Pogledaj originalni članak

Rođeni Samoborac. Time se rijetko tko može pohvaliti. No Milan Žegarac Peharnik pravi je domorodac. Doslovce. Na svijet je došao dok je u Samoboru postojalo rodilište, koje se zatvorilo 1959. godine.

Žive ovdje tri stoljeća

Stari samoborski govor Milan Žegarac Peharnik slušao je od bake i majke dok je odrastao u gotovo samom gradskom centru. A kad je, protekom vremena, postao jedan od rijetkih Samoboraca koji i dalje govori “po domaći”, odlučio je riječi zapisati. Objedinio ih je u “Tematski rječnik samoborskoga kajkavskog govora”.

– Shvatil sam da deca više ne znaju pripovedati po starosamoborski. Dva leta sem izgubil da naredim prvo izdanje, ali se brzo razgrabilo – kaže. U izdanje koje se tiskalo prije nekoliko godina zapisao je dvije tisuće riječi, a sada je dodao još njih tristo i objavio drugo izdanje.

Jedna mu je od najdražih fraza, logično, “Bolje da selo zgine neg da se tradicija zatre”. Ili “Taj još ni videl kravu na orehu”.

Foto: Anto Magzan/Pixsell

– To se govorilo za one koji se pretjerano čude nečemu – objašnjava M. Žegarac Peharnik.

Kada se netko u Samoboru nekamo žuri, a ondje je, dodaje, gotovo zabranjeno biti užurban, pa pita koliko je sati, odgovor je uvijek isti:

– Tri frtalj na čušpajz! To bi značilo “kaj te briga” – ističe M. Žegarac Peharnik.

Ovaj kroatist sudjeluje u gotovo svim književnim i kulturnim zbivanjima u Samoboru. Napisao je i “Kuharicu bake Ivke”, u kojoj je skupio stare recepte toga kraja koje je zabilježila njegova prabaka, a tu je i monografija njegova djeda Milana Dvoržaka, pasioniranog fotografa koji je autor niza portreta žena i djevojaka, veduta te dokumentarnih prikaza Samobora. Obitelj mu na području toga grada živi tri stoljeća, a njegov predak, ljekarnik Juraj Valentović, zabilježio je 1803. i prvu recepturu za bermet.

Francuzi samo dali ime

– Recept je zapisan kao “liker od pelina”. Francuzi, koji su okupirali Samobor, samo su bermetu dali ime. Ali bermet je zapravo vermut, što je iskrivljena riječ za pelin – kaže Milan Žegarac Peharnik.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar ankabutorac
ankabutorac
09:49 02.02.2016.

Tak i treba...njegovati svoju staru sprehu...ko i starogradski, zagrebacki purgeri...u Zgrebu se sve manje cuje purgerska spreha, a hrvatski jezik se tak promenil da koji put bolse razmem kineski neg taj novi hrvatski...purgeri, cuvajte svoju staru sprehu..nedajte se....