Dok se problem zbrinjavanja otpada sustavno ne rješava, a za opremu za odvojeno skupljanje otpada i deset novih reciklažnih dvorišta treba oko 20 milijuna eura (oko 145 milijuna kuna), zadnjih se godina nepotrebno trošio novac kojim se taj projekt mogao realizirati.
Pad rejtinga - 65 milijuna
ZET-ov vozni park obnovljen je sa 140 tramvaja, a da ih je kupljeno samo deset manje recikliranje otpada moglo se riješiti. Umjesto toga, gradonačelnik Milan Bandić dogovorio je kupnju još 60 kratkih tramvaja koji stoje 580 milijuna kuna. Taj projekt trenutačno stoji zbog financijskog fijaska u gradskoj i Holdingovoj blagajni. Umjesto da prepusti oglašivačkim tvrtkama da grade nadstrešnice, Grad je sam za to izdvojio 58 milijuna kuna - mogao se riješiti problem otpada u pola grada. Zagrebački je holding u samo nekoliko godina zbog loših poteza u vjetar bacio 117 milijuna kuna. Za nikad realiziranu prodaju polovice zemljišta Zagrepčanke, koju je trebao kupiti IGH, Holding je platio 52 milijuna kuna poreza na dobit, jer je Porezna uprava u obzir uzela kupoprodajni ugovor, a nije je zanimalo što je IGH od kupnje odustao. Još 65 milijuna kuna izgubio je ove godine, jer je zbog Bandićeve odluke da Holdingu uskrati dio novca toj gradskoj tvrtki pao rejting, čime se aktivirala klauzula po kojoj je Holding taj iznos morao platiti Deutsche Bank. Cijelo se vrijeme kao rješenje forsira gradnja palionice u Resniku, koja se procjenjuje na oko 170 milijuna eura. Još oko 150 milijuna kuna godišnje bili bi pogonski troškovi.
Viši računi
– Da sagradimo palionicu, građani bi imali 66 posto više račune, a reciklaža i mehaničko-biološka obrada otpada donijele bi 33 posto više račune. Desetak godina potrošilo se na promociju palionice, a uništavala se reciklaža. Jedini smo grad koji je više reciklirao prije 20 godina – kazao je Marijan Galović iz Zelene akcije. Branimir Valašek, voditelj Čistoće, kaže da ne zna bi li reciklažna dvorišta uspjela čak da im se novac stvori.
– Ljudi ne žele dvorišta u blizini. Ne samo to, neki se protive i komunalnim bazama. A to su mjesta gdje naši čistači ostave trokolicu, metlu i presvlače se – upozorio je Valašek.
Još davne 1987. godine sjeverno od Kvatrića pa sve do Petrove Crkve građani su imali dvije kante za smeće. Jednu smeđu za biološki otpad, drugu crnu za ostali otpad. Papir su i tada posebno odvajali i otkupljivali. Onda je došla vlast milana bandića i to sve uništila pod izgovorom da nema novaca. Sva sreća što su ozakonili progon onih koji su radili, a i dalje rade, štetu prema općem dobru građana. Napokon će milan bandić završiti u zatvoru.