Zagrebu je prijeko potrebna zdrava ekonomija, povećanje zaposlenosti, a smjesta treba pružiti podršku nezaposlenima i socijalnim slučajevima. To je prvi od pet najvažnijih projekta Zagreb - zdravi grad, koje su jučer u Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar, iznijeli sudionici u istraživanju potreba Zagrepčana u sljedećem petogodišnjem razdoblju, koje vodi dr. sc. Selma Šogorić, koordinatorica Suportivnog centra Hrvatske mreže "Zdravih gradova". Tko će i što raditi u provedbi zacrtanih prioriteta, odlučit će se danas, drugog dana radnog skupa u "A. Štamparu". Nakon Metkovića, Rijeke i Varaždina i Zagreb se uključuje u "brzo snimanje potreba svojih građana".
Radne su grupe, čiji članovi dolaze iz svih dijelova grada - liječnici, epidemiolozi, sociolozi, logopedi, te predstavnici udruga civilnih i invalida Domovinskog rata, Caritasa, domova zdravlja, Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb itd. - na drugo mjesto prioriteta stavile unapređenje čovjekova okoliša! Promet i čistoća najviše muče Zagrepčane, pa predlažu brze mjere za "bijeli Zagreb" s manje automobila na ulicama. Na trećem mjestu prioriteta Zagrepčana je jačanje pozitivnih društvenih vrednota - međugeneracijska solidarnost, pomaganje osmaljenima i starijima riječju i djelom - a na četvrtom je izjednačavanje invalida i drugih "manje sretnih" grupa pučanstva s ostalom populacijom u svim područjima življenja. Na petom mjestu je podrška jačanju obitelji, kako bi se smanjio broj razvoda brakova!
Premda je u izradi 72 panel-eseja o pozitivnim i negativnim stranama metropole, življenja u njoj, prognozama i viziji budućnosti - u koje su bili uključeni predstavnici gradske politike, uprave i samouprave te ministarstva, predstavnici institucija, te građani - promišljanja sviju su slična. Tamna slika Zagreba je nezaposlenost, posljedice rata, poroci, droga, poremećaj sustava vrijednosti, narušen odnos starijih i mlađih, odlazak mladih sposobnih u inozemstvo, društvo bez prava i pravde, zločini, pljačke, socijalna nesigurnost, narušena obitelj. Tom depresivnom, ali velikim dijelom i realnom pogledu na metropolu suprotstavlja se slika vedrog, aktivnog, kulturnog centra.
Iako se Zagrepčani u ovom panel-istraživanju ne obrušavaju direktno na zdravlje i stanje zdravstva u gradu, indikativno je da su ukazali na probleme koji su preduvjeti dobrog zdravlja populacije. Podstanarstvo, nezaposlenost, mala plaća, radni dan od šest ujutro do osam navečer narušavaju zdravlje. To je slikovito u svom radu napisao jedan sudionik istraživanja: "... ovakav život ubija do 40, pa iako čovjek to može, njegovi srce i mozak ne mogu izdržati taj tempo.". Nesolidarnost, jaz između bogatih i siromašnih, kronični stres u obitelji, otuđenje, jamstvo su nezdravog okruženja. Zagrepčani uskoro žele vidjeti vladavinu prava i pravde, solidarnost, ljudskost, zdravu obitelj s riješenim stambenim i egzistencijalnim pitanjima.
G. Rebić