Zdravstvena reforma ne prolazi desetljećima

U Americi živi 300 milijuna ljudi, a čak 47 milijuna nema zdravstveno osiguranje. O tome kako se sve oni snalaze kad im zatreba liječnička pomoć mogu se pisati knjige i snimati tužni filmovi.

Mnogima širom svijeta, pa i u nas u Hrvatskoj, ti podaci djeluju čudno ili nevjerojatno. Pitaju se kako bogata Amerika koja savjetuje sve – od Europe, Rusije do Bliskog istoka – kako urediti državu, a ratovima promovira svoju demokraciju, nije uspjela riješiti jedan od najvažnijih problema svog društva? Na zdravstvenim se reformama lome koplja desetljećima, a Hillary Clinton je kao predsjednikova supruga na toj temi gotovo srušila Billovu karijeru jer unatoč dobroj volji i obećanjima ništa nije uspjela napraviti.

Zakoni su nemilosrdni i ne idu na ruku onima koji ne uplaćuju skupa mjesečna izdvajanja za osiguranje, a bolničke uprave ne žele i nemaju vremena slušati žalosne priče pacijenata o gubitku radnog mjesta, školovanju djece ili blokiranim kreditnim karticama. Oni traže ček koji netko mora platiti jer u protivnom pacijent može zatražiti pomoć svoga Boga jer mu liječnici neće progledati kroz šuplje džepove.

Zdravlje je skupo, boravak u bolnicama može pojesti životnu ušteđevinu, a lijekove nitko ne dijeli zbog humanosti ili želje za oporavkom građana nego su dio poznatog interesnog kruga u kojem profitiraju farmaceutske tvrtke i skupi lobisti, zastupnici zdravstvenih osiguravajućih tvrtki na Capitol Hillu i Bijeloj kući u Washingtonu.

Hrvatski ministar zdravstva Milinović sigurno bi bio pohvaljen u Americi jer ne popušta onima koji žele pušenjem u zatvorenim javnim mjestima nastaviti ugrožavati zdravlje nepušačima. Bolesti povezane s pušenjem zahtijevaju skupa liječenja i zbog toga nitko pametan u Americi nije tražio poništavanje strogih zakona. A upravo velik broj neosiguranih Amerikanaca redovito puši, konzumira alkohol, jede nezdravu hranu i pripada skupini onih koji imaju predispozicije za brže obolijevanje.

U predizbornoj je kampanji Barack Obama najavio kraj dugog razdoblja spore reforme zdravstva i stoga nije čudno što je samo nekoliko mjeseci nakon njegova ulaska u Bijelu kuću Kongresu podnesen plan po kojem bi, prihvate li ga zastupnici i senatori, svaki Amerikanac trebao imati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Hoće li to biti samo još jedan hvale vrijedan pokušaj nadobudna predsjednika ili je Barack Obama odlučniji i ima više iskustva i znanja s tim problemima jer je dugo radio s ugroženim i siromašnim skupinama ljudi u južnom predjelu Chicaga brzo ćemo doznati.

Točno je da ima potporu javnosti i da bi saniranje zdravstva bio pozitivan adut iz prvog predsjedničkog mandata za ulazak u drugi, ali ovdje nije riječ samo o dobrim namjerama nego više o milijunskim iznosima koji se vrte u toj branši, borbi s korupcijom u zdravstvu i osiguravajućim tvrtkama, promjeni razmišljanja građana koje treba uvjeriti da njihova Amerika nije socijalistička ni komunistička država da bi imali besplatna liječnika. Na 165 stranica koje su poslane u Kongres ispisani su prijedlozi kako smanjiti troškove zdravstva i liječenja, kako poboljšati usluge i prevenirati bolesti, ali i upute kako smanjiti mjesečna izdvajanja obiteljima i tvrtkama.

Obama ambiciozno očekuje da se rasprave o zdravstvu završe do kraja godine i spreman je na sve zamke koje postavlja oporba znajući da 47 milijuna neosiguranih Amerikanaca sigurno neće glasovati za republikance riješe li demokrati njihov problem.