U vrijeme kada je bez interneta normalan život nezamisliv, kada o njemu ovise komunikacija, bankarstvo, školstvo, proizvodnja i gotovo svaka zamisliva ljudska djelatnost, gotovo je nepoznata činjenica da “ključ interneta” u svojim rukama drži sedam ljudi iz sedam zemalja diljem svijeta. I to doslovno. Naime, cijeli sustav rada interneta temelji se na DNS-ovima, odnosno brojčanim adresama koje se vežu za svaku pojedinu internetsku stranicu. Kada vi svakoga jutra u svoj internet pretraživač upišete adresu www.vecernji.hr, ili bilo koju drugu adresu, računalo to odmah prebacuje, a da ne vidite, u brojčanu adresu preko koje se dalje odvija komunikacija.
Sigurnosne kartice
Dodjela DNS-ova i njihova struktura izuzetno je komplicirana i izvodi se posebnim sustavom pod kontrolom ICANN-a, neprofitne organizacije za dodjelu imena i brojeva sa sjedištem u SAD-u. Srce sustava čini takozvani “master key”, algoritam koji se obnavlja svaka tri mjeseca, a čije sigurnosne kartice kontrolira sedam stručnjaka za računalnu sigurnost iz sedam zemalja svijeta. Kartice su pohranjene u sedam sefova u SAD-u, a ključeve sefova ima upravo ovih sedam “velikih ključara interneta”.
– Sedam računalnih stručnjaka bira se posebnim procedurama, a dolaze iz različitih zemalja kako nijedna zemlja ili korporacija ne bi imala mogućnost samostalnog utjecaja na rad mreže. Uz ovih sedam osoba postoji još sedam “pričuvnih” eksperata koji mogu zauzeti njihova mjesta ako im se što dogodi – kažu u ICANN-u koji tromjesečna obnavljanja “master keya” organizira uz goleme sigurnosne mjere. U prostoriju gdje se odvija cijeli proces sa sigurnosnim karticama ulazi se tek prolaskom kroz niz barijera, i to unošenjem posebnih kodova, biometrijskim očitavanjem dlana, identifikacijom na temelju snimke rožnice...
Na udaru vlada
Sigurnost je toliko velika da ni čistačice ili pripadnici osiguranja ne mogu ući u prostoriju pa spremanje i usisavanje sobe prije sastanka obavlja jedan od “internetskih ključara”. Svaki trenutak sastanka i cjelokupna procedura snima se nizom kamera, a svaki pojedini dokument ključari pojedinačno potpisuju nakon pomnog čitanja. Ipak, ICANN je i uz ovako veliko i razrađeno osiguranje na svojevrsnom udaru cijelog niza vlada koje bi mu htjele oduzeti dio ovlasti i prebaciti je, ako ne u svoje ruke, a ono barem pod okrilje UN-a. Jer internet je danas puno važniji nego u trenutku svog nastanka kada ga je ICANN preuzeo u svoje ruke. Upravo to što se ICANN sam postavio za čuvara algoritma temelj je zahtjeva za preuzimanje ovlasti.
– Često je pitanje tko nas je ovlastio za generiranje DNS kodova. Odgovor je: korisnici interneta. Generiramo kodove od nastanka mreže i nemamo namjeru predati ovlasti – kažu u ICANN-u. To djeluje pomalo umirujuće jer bolje je kada internet kontroliraju stručnjaci nego vlada, bila ona u Washingtonu, Moskvi, Pekingu ili Londonu, nebitno.
Članak je pun neistina i dezinformacija. Naime cijeli Internet kontroliraju "The Elders of the Internet " i ne zna se točno koliko ih ima.