Hrvatska ICT industrija nije konkurentna, zbog čega je izvoz informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija vrlo malen, jedan je od zaključaka studije "Analiza ICT industrije 1999.-2009." koja je jučer predstavljena u Zagrebu.
Pet preporuka Vladi RH
Predstavnici hrvatskog ICT-a, okupljeni pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj udruzi poslodavaca, uputili su Vladi pet preporuka za rast ove industrije kao strateškog i visokokonkurentnog sektora u gospodarstvu. Tako bi Vlada najprije trebala smanjiti porezna opterećenja i davanja na plaću i iz plaće, kako bi IT sektor bio konkurentniji u međunarodnoj utakmici, a RH postala prihvatljivija za privlačenje izravnih stranih investicija. Cilj je da se ukupna financijska opterećenja smanje 10% do 2015. te dodatnih 10% (ukupno 21%) do 2020. godine.
– Trošak rada kod nas je 70% ukupnog troška, dok je u drugim zemljama taj udio 25 do 30% te zato nismo konkurentni – kazao je Ante Mandić, predsjednik Udruženja za IT sektor pri HGK.
Druga je preporuka Vladi RH da potiče visoko obrazovanje ICT radne snage i brže je integrira u hrvatsko gospodarstvo.
– Imamo dosta priučenih informatičara. Nisu informatičari svi oni koji znaju raditi na računalu, već oni koji stvaraju rješenja konkurentna i na stranim tržištima. Informatika na razini škole prilično je loša jer se uči o osnovnim alatima, a ne govori se gdje se ta znanja mogu primijeniti – kazao je Mario Kovač, profesor sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
Snažno poticati izvoz
Predstavnici ICT-a traže da dostupnost širokopojasnog interneta postane "temeljno građansko pravo", odnosno tehnologija dostupna svima. Zatraženo je i da se sistematiziraju strateški IT projekti središnje države, uz odabir dobavljača isključivo prema transparentnim i tržišno prihvatljivim načelima. Peti je zahtjev da država mora snažno poticati izvoz informatičkih proizvoda i usluga.
sta su to temeljna ljudska prava??vec 2 stoljeca je vridilo 8 sati radit 8 odmarat i 8 spavat..danas je sve to zakonski regulirano i svi poslodavci u rh, krse te zakone,a drzava ne da ih ne sankcionira,nego ih neradom i potice..i sve to jos nije dovoljno nego nam privatna banka-\"svijetska banka\"(valjda njeni gazde reketare cili svit),trazi da se ne naplacuje dodatno prekovremeni rad!!!on se ni sad ne placa dodatno,nerjetko se ne placa nikako,zele cak i zakonsku formu da je sve to -po zakonu!!da vise nije nesankcionirani kriminal,nego da se radno vrime oblikuje po pohlepi pojedinog gazde..do ubistva istog od strane radnika koji jednom pukne..