Izlistavanje na Bečkoj burzi

Addiko mijenja vlasnika - na kupoprodaji će zaraditi 158 mil €

Addiko
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
1/2
27.06.2019.
u 19:32

Mario Žižek predsjednik Uprave Addiko banke u Hrvatskoj poručuje da prodaja neće utjecati na redovito poslovanje banke

Nije ni bila tajna da će u prodaju, ali sad je službeno: vlasnici Addiko Banka, američki fond Advent International i Europska banka za obnovu i razvoj, namjeravaju u srpnju prodati kontrolni paket dionica banke: 50 posto plus jednu dionicu, izlistavanjem na Bečkoj burzi.

Ukupna vrijednost dionica koje bi prodali iznosi 258 milijuna eura, a budući da su banku, okljaštrenu aferama, kupili za “kikiriki” od 100 milijuna eura, samo na kupoprodaji bi zaradili 158 milijuna eura. Plus dobit koju je banka ostvarila tijekom pet godina koliko su u vlasništvu.

O takvom smo scenariju pisali i prije pet godina kad je Advent International ušao u vlasništvo, s obzirom na to da je upravo to modus operandi investicijskih fondova; najčešće im je investicijski horizont maksimalno pet godina, tijekom kojih povećaju vrijednost portfelja i onda izlaze, a novac ulože u drugu metu. Dugoročni ulagač nije ni EBRD.

Dividenda – dodatni mamac

Prikupljanje ponuda zainteresiranih investitora trebalo bi trajati do 9. srpnja, a prvi dan trgovanja bio bi 11. srpnja. Planirano je izlistavanje 9.750.001 dionica uz opciju prodaje i dodatnih 1.462.500 dionica. Raspon cijene dionica je između 19 i 23 eura pa je najniži iznos koji bi se prikupio, uz uvjet da se dodatne dionice ne prodaju, 185,25 milijuna eura.

S obzirom na to da je knjigovodstvena vrijednost banke oko 850 milijuna eura, nakon IPO-a joj tržišnu vrijednost procjenjuju otprilike na polovicu tog iznosa. Dodatni je mamac za investitore ideja o isplati dividende od 40-ak milijuna eura za 2019. Lani im je dobit nakon oporezivanja iznosila 104 milijuna eura, no nakon prilagodbe za jednokratne stavke pala je na 31 milijun eura.

Posljednjih se mjeseci nagađalo da bi za preuzimanje Addika mogao biti zainteresiran mađarski OTP. Priča o OTP-u dosta je složena, s obzirom na to da se uz vlasnika OTP-a, naftnu kompaniju MOL, veže i ruski kapital, a to onda postaje geopolitičko pitanje na liniji SAD – Rusija , odnosno SAD – Europa –Rusija. No, u slučaju da se ta akvizicija realizira, na hrvatskom bi tržištu udio OTP-a porastao sa sadašnjih 10-ak na 15-ak posto. Dosad su iz obje grupacije takve glasine na naše upite opovrgavali.

Građane stajali 4 mlrd. €

Addiko, nekadašnji Hypo, Advent International je preuzeo prilično očišćenu od prtljage iz kriminalne prošlosti zbog koje je dobar dio menadžmenta završio u austrijskim zatvorima. Loša je imovina prebačena u tzv. lošu banku (u Hrvatskoj tvrtku HETA), a zdravi je dio austrijska država, koja ih je preuzela nakon bankrota, prodala američkom fondu i EBRD-u 2014. Niz afera potresao ih je od 2009., isparila je imovina, a država je kao optimalnog kupca podružnica izabrala američki fond, dok je austrijski dio grupacije kupio vlasnik indijske financijske grupe SREI Infrastructure Finance Sanjeev Kanoria za 65,5 mil. eura. Grupa je prodana za skromnih 165,5 mil. eura.

Austrijske je porezne obveznike Hypo stajao oko četiri mlrd. eura, a u trenucima kupoprodaje poslovanje u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Srbiji knjigovodstveno je vrijedilo oko 500 mil. eura. Znači da je prodano za pet puta manju vrijednost od knjigovodstvene, dok je austrijski dio preuzet za pola knjigovodstvene vrijednosti.

Iako je još u travnju 2014. tadašnji predsjednik uprave Hypo Internationala Alexander Picker izjavljivao kako ne očekuje da će dobiti cijenu veću od knjigovodstvene vrijednosti, zaključna je transakcija bila šokantna.

Amerikanci su u vlasništvo ušli nakon dugih pregovora, a austrijska ih je država izabrala uz obrazloženje da su kvalitetan partner s bogatim iskustvom na tržištima kapitala i odlično poznaje tržišta u jugoistočnoj Europi.

Koji će kriterij sad presudit? Najbolja ponuda, vjerojatno.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije